Izašao je novi svezak Hrvatskoga iseljeničkog zbornika, serijske publikacije Hrvatske matice iseljenika, u tiskanom i elektroničkom obliku, koja analitički prati društvenu i kulturnu zbilju hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništvu. Trojezični zbornik (hrvatski, engleski i španjolski) premošćuje jezičnu barijeru i čini svoj sadržaj dostupnim i onim građanima hrvatskoga podrijetla – iz pedesetak država svijeta – koji više ne govore hrvatskim jezikom već jezikom domicilne zemlje.

Hrvatski iseljenički zbornik u ovome godištu u žarište svoga interesa uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosarija, donoseći zanimljiva migrantska iskustava u oba smjera koja su opisale dr. Marijeta Rajković Iveta sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i etnologinja naših korijena iz Argentine Paola Gadže.

Tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju uobičajeno vrlo raznorodnu građu o našim zajednicama u brojnim zemljama svijeta i na svim kontinentima, kao i bližeg EU susjedstva.

U redovitoj tematskoj cjelini Duhovnost poticajne priloge o našim baštinskim institucijama, čija je digitalizirana građa na internetu te običajima kršćanskoga nadahnuća priredili su Ivan Golub, Dražen Klinčić i Antonija Zaradija Kiš.

Tako dr. Ivan Golub objavljuje prilog pod naslovom Velikani i institucije kršćanskog nadahnuća, temeljen na prikazu petoknjižja „Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost”. Otkako je dlijeta, kista, pera i tiska Hrvati, naraštaji Hrvata, pojedinci i ustanove, gradili su kulturnu Hrvatsku kršćanskoga nadahnuća.

Mladi povjesničar umjetnosti Marin Ivanović opisuje dubrovački dragulj sakralne arhitekture tj. katedralu Gospe Velike najveću našu baroknu crkvu na istočnoj obali Jadrana. Svoje blago i kulturnu vrijednost ta je vjerska ustanova otkrila u monumentalnoj znanstvenoj monografiji koja je ljetos predstavljena u Dubrovniku, a ovih se dana ta knjiga natječe za najljepše oblikovanu publikaciju u Europi za 302. rođendan izgradnje tog sakralnog dragulja, piše Ivanović.

Dr. Lidija Cvikić, Lada Kanajet Šimić, Tamara Turza Bogdan objavile su prilog pod naslovom Hrvatske izvadomovinske škole Amerike i Kanade – jamac očuvanja hrvatskog jezika, ističući zasluge hrvatskih misionara za rezultate tog jedinstvenog iseljeničkog školskog sustava u prigodi njegove tridesete obljetnice. Naime, nasljedni jezik hrvatskoga iseljeništva na sjevernoameričkome kontinentu u društvenoj interakciji s dominantnom domicilnom kulturom od Aljaske do Louisiane nedvojbeno bi se razvijao nepovoljnije da nije bilo naših čikaških franjevaca, čijom je zaslugom utemeljen sustav HIŠAK/CSAC prije četiri desetljeća, točnije u srpnju 1974. Danas je u Hrvatske izvandomovinske škole SAD-a i Kanade učlanjeno oko 30 škola s približno 2700 učenika, a središnji mu je ured u Chicagu. Najveća brojnost zabilježena je sredinom 1980-ih kada djeluje više od 100 HIŠAK-ovih škola, među kojima su i one iz Australije i Europe. Najviše škola vode hrvatske katoličke župe i misije, tj. školski odbori pri župama, a obuhvaćaju osam razreda i vrtić. Očuvanje jezika i kulture važni su preduvjeti razvitka identiteta u iseljeničkim zajednicama, smatraju autorice ovog članka s višegodišnjim sveučilišnim pedagoškim iskustvom u poučavanju jezikâ klasičnim putem i putem rastućih jezičnih tehnologija.

Antonija Zaradija Kiš u prilogu Stoljeća pokore na Hvaru opisuje procesiju Za križen. Taj je pučki fenomen, piše Zaradija Kiš, doživio vrsnu prezentaciju u knjizi fra Bernardina Škunce Za križen… Knjiga fra Bernardina Škunce objedinjuje široki raspon hvarskih križnih ophodnji, ističući zaokupljenost raznih znanstvenih disciplina ovom društvenom pojavom: od vjerskih promišljanja preko liturgijskih i pučkih analiza do životnih predodžbi u kontekstu antropoloških diskursa. Procesija Za križen svjetski je fenomen zaštićene nematerijalne kulturne baštine na popisu UNESCO-a. Pribilježbe za nošenje križa u hvarskoj procesiji, putem dugim dvadeset i pet kilometara, sežu čak do godine 2043. Urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Vesna Kukavica. (kta/ika)