Uvod, priča o limunu:
Već je dugo znano da plodovi limuna pojačavaju apetit djelujući okrepljujuće na oslabljeni organizam.
S medicinske točke gledišta ti plodovi prirode pokazuju ljekovite osobine kod srčanih bolesnika, visokotlakaša i reumatičara.
Limunova kora i sjemenke pomažu radu srca, u limunskom mesu je hrana bogata vitaminom C, a zašećereni limunov sok najbolje gasi žeđ!
Limun u Hrvatskoj i u svijetu:
U klimatskim prilikama naših otoka i priobalja limun razvija vegetacijski rast (ciklus) nekoliko puta tijekom godine; vrsta u Dalmaciji poznata kao limun-‘mjesečar’-daje plodove čak i svakog mjeseca.
Plodovi limuna sve su više sastavni dio ljudske hrane a ne treba ni govoriti o njegovoj mnogostrukoj upotrebi u svakom hrvatskom domaćinstvu ali isto tako i u turističkom ugostiteljstvu, hotelima i restoranima.
Proizvodnja limuna u svijetu iznosi oko 6% ukupne proizvodnje agruma (limuna, naranči, mandarinki, grejpfruta, četruna, limete i dr.).
Limun se proizvodi u više od šezdeset zemalja svijeta, a najveći proizvođač je SAD(Kalifornija), gdje se proizvede više od 800.000 tona, odnosno 28% svjetske proizvodnje. Na drugom je mjestu Italija s godišnjom proizvodnjom oko 760.000 tona, a onda slijede Španjolska, Argentina, Turska, Grčka, Italija, Čile, Južna Afrika, Izrael, Cipar itd..
Mediteranske Hrvatske, jasno, na tom popisu nema jer u našoj zemlji i ne postoje nekakve ‘limunske’ plantaže, manje-više limun predstavlja ukrasno drvo po vrtovima primorskih kuća i okućnica ili u atrijima luksuznih vila hrvatskih tajkuna. Sve u svemu, u našoj zemlji proizvodnja limuna je niska, jer ne postoje ni prirodni ali ni ljudskom rukom stvoreni uvjeti za uzgoj na velikim prostorima-posebno zbog manjka vode!?
Naime, iako veoma bogata vodenim resursima, Hrvatska navodnjava svega sramotnih 1,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina.
Ipak postoji nekoliko mikrolokaliteta za uspješan uzgoj limuna na otvorenome. Prvenstveno je to otok Vis, posebice područje oko Komiže, zbog odgovarajuće mikroklime, malog rizika od mraza, zavjetrine i dobrog tla. Tu je moguće podići suvremeni nasad-plantažu limuna u intenzivnom uzgoju oko 100 ha. Južna strana Korčule, Lastova, Hvara, Brača, Mljeta, dubrovačkih otoka-Elafita i područje oko Dubrovnika, ima potencijalnih površina do 1.000 ha.
Prema procjeni u (amaterskom!)uzgoju na otvorenom u Hrvatskoj ima oko 200.000 stabala limuna s proizvodnjom oko 2.700 tona ploda ili o,35 posto od proizvodnje limuna u susjednoj Italiji, zemlji sličnih klimatskih uvjeta.
Izrael, koji je površinom upola manji od Hrvatske, ima pretežno pustinjsku klimu, vrlo malu količinu prirodnih izvora vode a navodnjava se nevjerojatnih 89% površina.Za razliku od vodom ‘raskošne’ Hrvatske Izrael u cijelosti podmiruje vlastite potrebe i još izvozi hranu; a najviše upravo agrume, dakle i limunove.
Vodom se Izrael opskrbljuje crpljenjem iz rijetkih nalazišta, iz rijeke Jordana i njenim transportom(kapanjem preko sistema plastičnih cijevi) do svakog stabla, ali vodu dobiva i desalinizacijom morske i boćate vode te korištenjem svih otpadnih voda pročišćavanjem.
Jedan primjer iz Komiže:
Nasad limuna na površini od 2.000 m², daje u prosjeku 10 tona kvalitetnih, ekoloških limuna, koji se prodaju po prosječnoj cijeni od oko šest kuna po kilogramu, što je 60.000 kn prihoda, na samo dvije tisuće kvadrata.
Ali, zahvaljujući sumanutoj agrarnoj politici ministra Tihomira Jakovine, bliskih mu uvoznih (koruptivnih-)lobija i gramzivih trgovačkih lanaca, Hrvatskoj je puno jednostavnije limune, i štošta drugo, uvoziti nego uzgajati i prodavati ih po, nevjerojatno, 5 puta većoj cijeni:
Slušam tako jučer lokalni radio, izvještaj sa splitske tržnice-kilogram limuna se prodaje po 28 kuna; novinar-reporter sav uzbuđen poput pokojnog Mladena Delića viče: ljudi moji, jeli to moguće!?
Kako bi se i sam uvjerio skoknem u nedaleki dućan poznatog ‘trgovačkog lanca’ i stvarno, cijena za kilogram je, doduše, nešto viša-29,90 kuna a zemlja podrijetla ARGENTINA; dakle, zemlja koja je doslovno jučer financijski bankrotirala!
Na ‘uputi za korištenje’ stoji i ozbiljno upozorenje kupcima kako kora limuna nije za uporabu zbog nataloženih otrovnih pesticida opasnih po zdravlje ljudi!?
http://www.hazud.hr/terapija-limunom/
Limuni su samo jedan od drastičnih primjera koji pokazuju u kakvom je katastrofalnom stanju hrvatski agrar pod ravnanjem stručno i poslovno dezorijentiranog ministra ali slika je to cjelokupnog stanja našeg gospodarstva kojem prijeti argentinska sudba!
Uvozimo ‘mi’ i krumpir iz Egipta, suhi grah iz dalekog Perua, mlijeko iz EU-a, tovljenike iz Mađarske a naša delegacija trenutno u mnogoljudnoj Kini pod vodstvom predsjednika Sabora, Josipa Leke-pravnika po struci, vjerojatno dogovara kvote za uvoz sušenog peršina i ‘plavog’ luka-ČEŠNJAKA…iz Kine!
Govori se danas na veliko o spasonosnoj ‘Grčićevoj poreznoj reformi’ koja bi trebala značiti i povećanje plaća a time omogućiti i veću potrošnju odnosno viši životni standard radnih ljudi; po riječima ministra Grčića čeka nas procvat gospodarstva, med i mlijeko!
Pa da vidimo, za one najniže plaće do 4.100 kuna to će povećanje iznositi 56 kunića mjesečno a time ćemo moći kupiti ukupno 2 kilograma argentinskih limunova-‘mjesečara’, kontaminirane kore!
Uistinu, hrvatsko gospodarstvo općenito, uz aktualni pad BDP-a od 0,8 posto, sve više je nalik iscijeđenom limunu iz….bankrotirane Argentine!
Damir Kalafatić