Autor: N.L/HAZUD
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na dan 30. lipnja 2015. godine ima 323 zaposlena. U okviru HBOR-a posluje i Grupa HBOR nastala u srpnju 2010. godine s početkom rada Hrvatskog kreditnog osiguranja d.d. u čijem je potpunom vlasništvu društvo Poslovni info servis d.o.o. koje je započelo s radom u prosincu 2010. godine. Hrvatsko kreditno osiguranje d.d bavi se osiguravanjem inozemnih i domaćih kratkoročnih potraživanja poslovnih subjekata vezanih za isporuke roba i usluga dok se Poslovni info servis d.o.o. bavi izradom analiza, procjena kreditnih rizika i pružanje informacija o kreditnoj sposobnosti.
Već je javnosti poznato da su u HBOR-u 2014. godine podijelili visoke nagrade svojim zaposlenicima, i to nakon što je Zakonom određeno da se plaće državnim službenicima neće povećavati. Uz sve to 2015. godine izbila je i afera oko povoljnih stambenih kredita koje su odobravali svojim zaposlenicima. Nakon što je cijela priča obznanjena u javnosti, takva vrsta kreditiranja obustavljena je.
Međutim u HBOR-u, instituciji koja živi na državnom vimenu, nisu postali štedljivi
Baš naprotiv. Prema Planu nabave za 2015 godinu i VI. Izmjenama i dopunama Plana nabave u HBOR-u očigledno nema recesije, a ni krize.
Određene stavke iz njihove tabele javne nabave više su nego zanimljive i intrigantne;
HBOR je npr. u 2015. godini predvidio potrošnju od 1.700.000,00 kn za nabavu osobnih i prijenosnih računala te LCD zaslona, dok je dodatnih 200.000 kn predviđeno za nabavku komunikacijske opreme.
Upadaju u oči i stavke od 1.100.000,00 kn i 500.000,00 kn – koje su predviđene za održavanje višenamjenskih fotokopirnih uređaja i za održavanje laserskih pisača, što bi grubom računicom značilo da održavanje fotokopirnih uređaja i pisača HBOR plaća – čak 3.013.00 kn DNEVNO.
Ukupno 3.995.100,00 kn godišnje HBOR je predvidio u 2015. godini za različite informatičko-bankarske programe i pristup raznim bazama.
Rejting agencijama Moody’s i Standard & Poor s koje su HBOR-u nedavno umanjile kreditni rejting za ocjenjivanje kreditnog rejtinga plaća ukupno 3.950.000,00 kn.
Vanjskim revizorima, za reviziju poslovanja plaćaju trogodišnji iznos od 1.800.000,00 kn.
Zanimljiva je i stavka potrošnog informatičkog i uredskog materijala koji zajedno iznosi 800.000,00 kn.
Na gorivo za službena vozila prema procjembenoj metodi u 2015. godini troše 600.000,00 kn.
Za čuvanje objekata planirali su 550.000,00 kn, koji iznos su povećali za još 100.000,00 kn dodatkom Planu.
Izmjenama i dopunama plana povećali su i određene vrijednosti nabave pa su tako nadodali još 100.000,00 kn za nabavku laserskih i linijskih pisača te računalne opreme i sitnog inventara, i 100.000,00 kn za nabavku skenera za digitalizaciju dokumenata te za optičko prepoznavanje dokumenata.
Dodatnih 1.759.000,00 kn HBOR troši na razne informatičke stručne programe i na njihovo održavanje.
Iako je u prvom dijelu Plana predviđeno 200.000,00 kn za telekomunikacijsku opremu, u drugom dijelu Plana taj je iznos povećan za još 40.000,00 kn radi nabavke uređaja za fiksnu telefoniju.
Na novi namještaj je HBOR u 2015. godine predvidio potrošiti iznos od 900.000,00 kn, koji iznos je povećan za 239.700,00 kn radi nabavke arhivskih regala, tepiha, karniša i zavjesa.
Nabavili su i novu opremu za video nadzor vrijednosti 120.000,00 kn, te detektor prolaza za 40.000,00 kn.
Predvidjeli su i trošak za opremu novog kafića u vrijednosti 140.000,00 kn.
Začuđuje trošak „za izdavanje zrakoplovnih karata i ostalih usluga na području organizacije poslovnih putovanja“ koji iznosi 40.000,00 kn, uz dodatne troškove hotelskih usluga u iznosu od 90.000, kn prilikom održavanja međunarodnih konferencija o poticanju izvoza.
3.849.000,00 kn u Planu je za troškove raznih edukacija, tečajeva, konzultantskih usluga i pristup određenim servisima.
190.000,00 kn – je za nabavku novih mobilnih uređaja.
HBOR troši 90.000,00 kn godišnje za higijenski materijal – što znači da svaki zaposlenik potroši DNEVNO – 278,63kn za toalet papir i sapun.
I za deratizaciju koja se inače u gradu Zagrebu obavlja besplatno HBOR plaća 50.000,00 kn.
Prema Planu nabave za 2015. g. navedena je nabavka klima uređaja u vrijednosti 80.000,00 kn, te istovremeno i održavanje klima uređaja u vrijednosti 80.000,00 kn.
Građevinski radovi na adaptaciji prostorija, tapeciranju vrata, ličenju zidova, parketarski radovi i ostali radovi na preuređenju poslovnih prostorija – koštaju 935.000,00 kn.
Unatoč vlastitoj pravnoj službi i zaposlenim dipl. pravnicima HBOR troši preko milijun kuna na usluge pravnog savjetovanja. Između ostalih, vanjske usluge plaćaju i za savjetovanje u sporu po tužbi Dragana Čičića, kojem već 16 godina nisu uspješno naplatili kredit isplaćen blokiranoj tvrtki,,koja novac nikad nije ni vidjela već je isti završio u Kraljevu, Srbija.
Za čišćenje poslovnih objekata HBOR-a (ima ih 5) godišnje se troši 195.000,00 kn, iako imaju zaposlenike (čistačice).
Iako su 2015. godine kupili i nova službena vozila vrijednosti 1.371.414,72 kuna, u Planu potrošnje stoji i trošak auto-guma vrijednosti 50.000,00 kn, i usluge održavanja službenih vozila HBOR-a u Rijeci i Puli u iznosu od 190.000,00 kn.
Ukupno Plan nabave HBOR-a za 2015. g. koji obuhvaća nabavku informatičke opreme, telefona, mobitela, klima uređaja, video nadzora, troškove održavanja, uredski materijal, konzultacije i edukacije, gorivo za službena vozila, korištenje raznih aplikativnih i informatičkih programa, adaptaciju uredskih prostorija, nabavka namještaja, te plaćanje vanjskih pravnih usluga, i plaćanje agencija za kreditni rejting – svekupno iznosi 28.167.800,00 kn.
HBOR – Hrvatska banka za obnovu i razvitak u 100% je vlasništvu Države. HBOR ima Nadzorni odbor i Upravu od tri člana.
Nadzorni odbor je tijelo koje određuje osnove poslovanja HBOR-a, imenuje Upravu, obavlja nadzor nad poslovanjem Banke te odlučuje u slučajevima koji su propisani Zakonom i Statutom HBOR-a. Članstvo u Nadzornom odboru propisano je Zakonom o HBOR-u (NN 138/06) i Zakonom o izmjenama Zakona o HBOR-u (NN 25/13).
Imenovani članovi Nadzornog odbora HBOR-a u 2015. godini su:
Boris Lalovac, ministar financija, predsjednik NO
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, zamjenik predsjednika NO
prof. dr. sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije,
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede,
Darko Lorencin,ministar turizma,
Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta,
Luka Burilović,predsjednik Hrvatske gospodarske komore,
Dragica Zgrebec, potpredsjednica Hrvatskog sabora,
Srđan Gjurković, saborski zastupnik,
Ivan Šuker, saborski zastupnik
Troškovi bruto plaća i ostalih primanja na bazi 317 zaposlenika iznosili su 2013. godine 59.992.936,00 kn, a doprinosa na plaće 9.086.154,00 kn, što znači da prosječna netto plaća zaposlenika HBOR-a tijekom 2013 godinu iznosi 17.121,27 kn.
U odnosu na 2012., troškovi bruto plaća su veći za 3.344.030,00 kn ili 5,9 %.
U okviru ostalih neto primanja, vrijednosno značajniji troškovi se odnose na godišnje nagrade u iznosu 889.331,00 kn, jubilarne nagrade u iznosu 554.588,00 kn, te otpremnine u iznosu 225.750,00 kn.
Troškovi administracije u iznosu 11.641.959,00 kn, veći su za 1.217.103,00 kn ili 11,7 % u odnosu na 2012, dok su na intelektualne usluge u HBOR-u potrošili iznos od 5.661.721,00 kn.
Odnose se na troškove reprezentacije i promidžbe u iznosu 4.054.773,00 kn, troškove naknada zaposlenima te ostale primitke i nagrade u iznosu 3.359.345,00 kn, troškove službenih putovanja u iznosu 2.173.300,00 kn i druge administrativne troškove u iznosu 2.054.541,00 kn.
U 2015. godini zaposlenicima HBOR-a koji su postigli poseban rezultat u poslovanju HBOR-a, podijeljene su i nagrade
Uz sve to na plaću imaju dodatak u obliku neoporezivih primataka kao što su: prijevozni troškovi na službenom putovanju koji se priznaju u visini stvarnih izdataka, troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, troškovi prijevoza na posao i s posla javnim prijevozom, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, dnevnice u zemlji i inozemstvu (preko 8 i preko 12 sati), terenski dodatak u zemlji na ime pokrića troškova prehrane i dr. troškova radnika na terenu u zemlji, kao i u inozemstvu, darovi i prigodne nagrade.
Tijekom 2015. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak je kupila šest automobila ukupne vrijednosti 1.371.414,72 kn. Cijenu vozila HBOR je odlučio isplatiti jednokratno. Smatra se da je natječaj namješten obzirom da je specificirana vozila iz natječaja bilo moguće nabaviti samo od jednog dobavljača.
Istovremeno, u svojim poslovnim knjigama HBOR je prema dostupnim podacima (za 2013. godinu otpisao potraživanja u ukupnom iznosu od 11.377.665,00 kn.
Prema podacima o otpisanim potraživanjima, u razdoblju od 1992. do 2013., otpisana su potraživanja ukupno u iznosu 336.014.700,00 kn, od čega se na glavnice kredita odnosi 285.196.300,00 kn ili 84,9 %, a na kamate, naknade i druga potraživanja 50.818.400,00 kn ili 15,6 %.
Vrijednosno najznačajniji otpisi u iznosu 311.800.000,00 kn ili 92,8 %, odnose se na otpise potraživanja po završetku stečajnih postupaka nad dužnikom.
Komentari koje su čitatelji ostavili na pojedinim portalima ispod tekstova o potrošnji HBOR-a govore sasvim jasno što narod misli o toj transfernoj banci koja ponajviše služi za zaduživanje Države na stranom i domaćem tržištu, za što se nesebično daju u zalog državni vrijednosni papiri. Trošak zaduženja, propalih investicija, i tekućih investicija – PLAĆA NAROD.
Brko Brko
Taj HBOR je leglo kriminala i da neovisna revizija bane tamo, imala bi što i naći. Pa oni su recimo na sličan način odobrili kredit po povlaštenim uvjetima Matešinoj Sportskoj TV , bez ikakvih garancija. A da ne pričamo o većim igračima-ovdje se radi o Protegi na n-tu, većina kredita izdanih po modelima A, B, C ne ispunjava nikakve uvjete, niti ima garancije, nego su se koristili recimo za krpanje plaćanja dospjelih obveza kroničnih, ali podobnih gubitaša, zatim na tvrtke-kćeri istih, gdje se prala lova, a najmanji procentić je otišao na otvaranje radnih mjesta, izvoz i nove poslove.
Drajfus Drajfus Objavljeno: 20. siječnja 2013. u 10:39
Gopodin Kovačev djelio je kerdite Habora na sljedeći naćin, da bi pogodovao uz vjerovatno određenu korist na sljedeći naćin:
Pri obnovi hotela kad su ih napustili prognanici za vrijeme rata pojedina hotelska društva kao što su Liburnija hoteli Opatija, Jadran hoteli Crkvenica, Hoteli Solaris Šibenik i drugi, dobili bi kredite od Habora za obnovu tih hotela uz preporuku da će dobiti kredite s tim da radove bi trebali izvoditi Ugo oprema Građenje vlasnika Veljka Župana iz Zadra i ako ta firma nije imala zaposlene radnike za izvođenje radova nego je koristila koperante.
Takođe u Opatiji obnavljali su i drugi hoteli uz kredite HBOR-a koje je odobravao Kovačev radove izvodio Ugo građenje koji je sa cijenama i plaćanjem odrao koperante koji su izvodili radove te uz kredite od HBOR-a, vlasnik Ugo gradnje bez radnika postao je vlasnik UGU HOTELA to jest pokupovao je hotele u Opatiji, Šibeniku i dr. Ovo je tipični primjer Hrvatske pretvorbe zakonito, ali i tu bi trebao Uskok pročešljati sve kredite koje je HBOR odobrio jer znamo da je kamata na kredite HBOR-a dvostruko niža nego u drugim bankama.