U trenutku kada je postalo očito da vlast namjerava rafalnom paljbom i bez milosti likvidirati Index.hr samo zato jer taj portal tjednima uporno ukazuje na izvlačenje novca preko HBOR-a i preko predstečajnih nagodbi, red je, čini se, da i drugi neovisni mediji (i Tjedno-hr je pod žestokim udarom vlasti) još ustrajnije nastave kopati na istom, za vlast bolnom mjestu.
Kakvu to, dakle, strašnu tajnu skrivaju Slavko Linić i suradnici, kada su zbog nje spremni iz svih oružja ‘pucati’ u medije koji čeprkaju po opasnom terenu, upitali smo aktiviste koji već godinama istražuju načine i metode pljačke poreznih obveznika od strane ‘elita’ na vlasti.
-Slučaj Željka Žužića, vlasnika Soliduma, najbolje pojašnjava princip pljačke, koja se preko slučaja Šegon malo po malo razotkriva. Poznato je da je Žužić milijunima kuna financirao kampanju Stipe Mesića, a u isto je vrijeme HBOR-u i Ministarstvu financija ostao dužan na stotine milijuna, no nitko ga zbog toga ništa nije pitao. Kada otvorite nekretnine u zemljišnim knjigama u vlasništvu Željka Žužića, te kada pogledate povijesni izvadak, vidjet ćete da su iste bile opterećene kreditima, te vlasništvo tvrtki kojima je Ministarstvo financija odobrilo predstečajni postupak. Potom je Žužić tvrtke ugasio i dug je postao nenaplativ jer dužnik ne postoji. Nekretnine je kasnije sve prebacio na svoje ime – kao fizičke osobe – pojašnjava princip opraštanja dugova i izvlačenja novca iz državne banke Nada Landeka, predsjednica Veronika Vere, udruge za zaštitu žrtava pravosuđa, koja je godinama istraživala sumnjivo poslovanje HBOR-a, koja je protiv HBOR-a lani podnijela i kaznenu prijavu i koja tvrdi da je zbog toga izložena sustavnom progonu i ozbiljnim prijetnjama upućenima njoj i pripadnicima njezine obitelji (odvjetnik koji ju je zastupao u sporu protiv HBOR-a nedavno je ubijen pod još nerazjašnjenim okolnostima) Landeka je portalu Tjedno dala na uvid dokumente o kojima govori.
PRAONICA NOVCA
A da poslovanje HBOR-a te sustav predstečajnih nagodbi opasno mirišu na veliku praonicu novca, odnosno da se najvjerojatnije radi o pljački na razini one koja se dogodila tijekom privatizacije u devedesetima, tvrdi i Bruno Langer, poznati istarski aktivist, te jedan od najvjerodostojnijih analitičara velike pljačke Hrvatske. On te svoje tvrdnje podupire brojnim argumentima
-Osim HBOR-a, koji je velika partijska kasica prasica, u Hrvatskoj postoje i mali HBOR-ovi, odnosno male partijske kasice prasice iz kojih podobnici grabe kad se sjete i koliko ih volja. Jedna od tih kasica prasica, koje se financiraju javnim novcem, je i Istarska razvojna agencija (IDA) koja već desetljeće služi isključivo za financiranje IDS-ovaca i njihovih obitelji. Najbolji primjer za to je kredit od 200.000 maraka kojega je ta agencija prije nekoliko godina odobrila Danici Miletić, pomajci pulskog gradonačelnika Borisa Miletića. Po iznimno povoljnim uvjetima i uz mizernu kamatu ona je velik iznos dobila za gradnju farme puževa, no tim novcem nije izgradila nikakvu farmu, već velebnu kuću. U vrijeme dodjeljivanja kredita Boris Miletić bio je izvršni direktor Istarske razvojne agencije, dok je aktualni ministar Darko Lorencin bio direktor agencije. Na sličan način odobravani su krediti i ostalim podobnicima. Istarski županijski vijećnici više su se puta raspitivali o poslovanju IDE (da ne bi asocirala na irsku IRA-u, Istarskoj razvojnoj agenciji su nadjenuli smiješnu skraćenicu IDA), no nikada nismo dobili odgovor. Pitanje je, stoga, jesu li IDS-ovi podobnici ikada vratili te kredite, ili im je oprošteno, kao što u Hrvatskoj i inače opraštaju milijunske dugove pojedincima bliskima vlasti – napominje Langer.
Potom skreće pažnju na još jedan vrlo sumnjivi slučaj u koji je upetljan bivši ministar turizma Veljko Ostojić, nedavno propala Centar banka, te Ministarstvo financija i HBOR koji su stotinama milijuna kuna sanirali gubitke Centar banke no koja je, unatoč tome, na koncu propala.
-Veljko Ostojić, odnosno njegova žena i šogorica, su prije deset godina od obitelji Mitton kupili zemljište u Balama kraj Rovinja, za koje su općinari tvrdili da neće biti urbanizirano. Za parcelu su Ostojić i njegova obitelj Mittonovima platili 800.000 kuna, da bi ubrzo potom uz pomoć Ivana Jakovčića, tadašnjeg župana, zemljište urbanizirali te ga prodali Centar banci za čak 25 milijuna kuna. Tako su oštetili i obitelj Mitton, ali i hrvatske porezne obveznike. Simptomatično je, međutim, da je Centar banka isplatila toliki novac, a da ta parcela i danas, šest godina kasnije, stoji netaknuta i neiskorištena.
PREDSTEČAJNE NAGODBE
Centar banka u međuvremenu je, zbog ovakvih transakcija kao i zbog kredita koji se ne vraćaju, došla u probleme. Država je, ne bi li ju spasila, u nju ubacila 49 milijuna kuna, a HBOR je dodao još 300 milijuna. Unatoč toj bogatoj financijskoj injekciji od strane hrvatskih poreznih obveznika, Centar banka je ipak propala. Pitanje je: miriši li to na pranje novca – zatvorio je krug indicija Bruno Langer, te zaključio da je pljačka u hrvatskom bankarskom sektoru doista kozmičkih razmjera.
-Ovo što se događa u predstečajnim nagodbama, gdje ne postoji instrument kontrole i gdje se pojedincima oprašta od 30 do 70 posto dugovanja, doseglo je razinu pljačke u privatizaciji! To je neviđena koruptivna bara koju Mladen Bajić uporno zaobilazi. Zato očito i jest cijelu vječnost na poziciji glavnog državnog odvjetnika. Radovana Ortinskog brzo su dotukli jer je bio sušta suprotnost Bajiću. Govorio je istinu i htio se obračunati s organiziranim kriminalom, no zato je kratko trajao – podvlači Langer, koji je i za HTV-ovu emisiju Labirint nedavno pokušao pojasniti princip pljačke preko Centar banke i HBOR-a, no kojemu su urednici izrezali sve bitno što je kazao.
-Na Hrvatskoj televiziji vlada cenzura jednaka onoj u Sjevernoj Koreji. Nije ni čudo kada je Krešimir Macan (vlasnik PR agencije Mangjura) koji je na plaći ljudi iz IDS-a, pro bono savjetnik ravnatelja Hrvatske televizije Gorana Radmana. I u prilogu za tu emisiju rekao sam da Veljko Ostojić i Ivan Jakovčić trebaju biti procesuirani zbog malverzacija sa zemljištem u Balama, no ni to nisu objavili. Pitam se zašto se Bajić napokon ne pozabavi njima – podvlači Bruno Langer, te zaključuje da se i u slučaju Branka Šegona ne radi samo o sukobu interesa, kako pokušavaju sugerirati mediji bliski vlasti, već i o kaznenom djelu koje bi trebalo hitno procesuirati.
Napisao: Damir Kramarić