‘Štedno-kreditne zadruge’ i nakon likvidacije dužnicima otimaju stanove!
Iz dana u dan u javnost izlazi sve više stravičnih priča prevarenih građana koji su zajmove uzimali od ilegalnih ‘kreditnih ureda’ ili ‘štedno kreditnih zadruga’, dakle od fantomskih pravnih osoba koje po zakonu nisu ni smjele izdavati kredite i koje su u većini slučajeva sada u likvidaciji. No, činjenica da su zadruge ili kreditni uredi u likvidaciji, nije ih priječila i ne priječi ih da blokiraju račune svojih žrtava i uzimaju im nekretnine višestruko vrijednije od iznosa zajma kojeg su isplatili.
Brojne osobe opljačkane su na taj način. Jedna od priča je i pljačka od strane Štedno kreditne zadruge Imetak iz Županje. Evo priče jedne od opljačkanih osoba:
– Imam veliki problem, a to je kako riješiti dugovanje ŠKZ Imetak u likvidaciji, a da mi ostane krov nad glavom. Još 8. veljače 2008. godine podigla sam 30.000 eura kredita i u zalog je kćerka dala dva stana spojena u jedan, sadašnje tržišne vrijednosti oko 100.000 eura. Do zadruge Imetak sam došla preko posrednika koji me odvezao i dovezao u Županju. Njima je dao papire i onda mene odvezao na isplatno mjesto. Njemu se plaćalo deset posto od bruto kredita, te sam se morala osigurati u ‘Zagreb osiguranju’ na 500 eura. Prvih pola godine plaćala sam ratu od čak 8000 kuna mjesečno, no onda sam ih molila da mi smanje ratu jer ju nisam mogla u tom iznosu otplaćivati. Nisam htjela prevariti ŠKZ Imetak i ne vratiti dug, htjela sam samo da se dogovorimo oko manje rate i da mogu normalno živjeti. Cilj su postigli i kupili su sve za jednu trećinu vrijednosti. Gospodin Marinac, osoba s kojom sam jedino pričala o svemu, rekao mi je da me neće ostaviti na ulici. Rekla sam mu da mi to da napismeno, a on je odgovorio da je njegova riječ isto vrijedna kao i da je potpisano. Priča slatkorječiva, no oba stana postala su vlasništvo ŠKZ Imetak – ističe gospođa Hudovernik koja već mjesecima živi u manjem stanu, za kojega je Imetku čak plaćala i najam u iznosu od 1500 kuna. Danas strahuje od deložacije. Ovršni sudac hoće je izbaciti na cestu, unatoč činjenici da je Štedno kreditna zadruga Imetak u likvidaciji!
– Štedno kreditne zadruge zajmove bi smjele davati samo svojim članovima – zadrugarima, s kojima u slučaju likvidacije dijele svu imovinu. No, ja od zadruge u likvidaciji nisam ništa dobila. Baš naprotiv, otimaju mi i krov nad glavom. Očito je riječ o lihvarima, a ne o štedno kreditnoj zadruzi. Da pojasnim matematiku, zadužena sam bila za otprilike 40.000 eura. Od toga su 10.000 eura beskamatni depozit, a oko 10.000 eura kamate, osiguranje i naknada posredniku. I nisu me upozorili što će učiniti, kada sam ih molila da mi smanje ratu. Samo se jedan dan ukazao gospodin koji mi je donio ugovor i rekao da njime plaćam najamninu u iznosu od 1500 kuna. Nakon toga više nije bilo uplatnica, a ni plaćanja najamnine. Bili su takozvani kupci i dolaze ovršitelji da me deložiraju. Sada živim u 30 kvadrata prostora i da ima nekog poštenja mogli bi me ostaviti na miru u tom dijelu, jer je stan u prvoj A zoni u Osijeku. Danas ljudi puštaju u stan nekog da se brine o njemu, da ne propada, a ja ovdje popravljam bojler, kupujem novi radijator, plaćam električare i nove kablove za struju i onda dobijem rješenje o deložaciji bez prava žalbe. Zadnja obavijest od suda je da u stanu mogu ostati do 2. prosinca. Što ću nakon toga, ne znam – sa zebnjom zaključuje gospođa N.H. iz Osijeka.
Tko snosi odgovornost za poslovanje kreditnih ureda i štedno-kreditnih zadruga te prijevare nad građanima, tko provodi ovrhe nad građanima ako su tvrtke koje su plasirale sredstva brisane iz registra i zašto tvrtke koje blokiraju račune građana nisu pod poreznim nadzorom i zapečaćene, upitali smo nedavno Ministarstvo financija. Evo i njihovog odgovora:
– Evidentno je da se istrage USKOK-a o nelegalnom ‘kreditiranju’ odnose na radnje nastale prije izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je uveo obvezno licenciranje za sve pružatelje usluga kreditiranja i posredovanja u kreditiranju – nakon toga kreditni uredi koje spominjete su zatvoreni i brisani.
– Sporne situacije proistekle iz ugovornih odnosa građana s takozvanim kreditnim uredima, nastali prije uvođenja obveznog licenciranja svih subjekata, rješavaju se pred sudom. Građani su upozoravani ranije, ali i danas na oprez pri sklapanju kreditnih odnosa i na obraćanje isključivo licenciranim institucijama sustava. Međutim, iz različitih razloga, građani su ulazili i u navedene sporne odnose – istaknuto je u odgovoru Ministarstva financije.
– Djelatnik Službe za informiranje Ministarstva financija rekao je, potom, da su naše pitanje ‘Zašto tvrtke koje blokiraju račune građana nisu pod poreznim nadzorom i zapečaćene?’ proslijedili Poreznoj upravi.
– Odgovor je obećao poslati naknadno, no ni nekoliko mjeseci kasnije još ga nismo primili.