07. rujna 2016. godine oštećenici RB austrijskih zadruga održati će prosvjed ispred DORH-a i USKOK-a u Gajevoj 32 u Zagrebu. 

Više od tri godine očekuje se odgovor od DORH-a, USKOK-a, MUP-a, Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija. U jednom su svi složni, naročito u predizbornim kampanjama, ili neposredno prije nego li treba vrbovati glasače –  nelegalni kreditori plasirali su kredite na području Hrvatske. O tome su se složili i Branko Šegon, i Slavko Linić, Damir Kajin, čak i Zoran Milanović koji je rekao “bilo je tu kriminala”,  ali i Vlada u odlasku i tehnički premijer Orešković.  Još u svibnju 2016. godine Vlada RH uputila je Saboru mišljenje kojim traži pronalazak rješenja za oštećenika RB austrijskih zadruga. U međuvremenu ovrhe i deložacije nižu se jedna za drugom, nelegalni kreditori po raznim uredima isplaćuju kredite na ruke, a institucije šute.

Oštećenici RB austrijskih zadruga odlučili su probuditi institucije. Odlučili su oni i uputiti tužbu međunarodnim tijelima, nisu, ali i nikad neće, odustati od svojih prava, pa i po cijenu da treba tužiti ili kazneno prijaviti one koji ne rade svoj posao, i koji godinama već šute. Ne izjašnjavaju se ni za ni protiv,  ne daju svoje mišljenje, jednostavno, zabetonirali su problem.

Stoga će dana 07. rujna 2016. godine  u 10,00 sati  oštećenici RB austrijskih zadruga održati PROSVJED ispred DORH-a i USKOK-a u Gajevoj 32, s namjerom podsjećanja ovih vitalnih državnih institucija da još uvijek nisu donijeli svoju odluku po pitanju podnešenih kaznenih prijava radi osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela pranja novca.  U svim državama Europe pa i svijeta, oni koji ukazuju na kriminal bili bi nagrađeni ili posebno zaštićeni odnosno privilegirani. U Hrvatskoj, osobe koje na kriminal ukazuju, ili ga razotkrivaju za nagradu dobivaju poseban progon.

Razlog koji je potaknuo oštećenike RB austrijskih zadruga na prosvjed najprije je krajnji očaj u kojem se oštećenici nalaze, dok je drugi razlog apsolutno nezadovoljstvo hrvatskim pravosudnim institucijama o čemu smo više puta obavještavali institucije i medije tijekom proteklih nekoliko godina. Puno godina previše. Voda  je svima došla do grla, tim više što se u našoj hrvatskoj Državi, našoj Domovini, osjećaju potpuno obespravljeni, nezaštićeni, prepušteni sami sebi. 

Svoje navode oštećenici potkrjepljuju činjenicom da su Kaznene prijave protiv nelegalnih austrijskih zadruga podignute u više navrata prije četiri godine, a potom su prijave nanovo nadopunjavane ili ponovno predavane u nekoliko navrata. Do danas, iako je stupanjem na dužnost predsjednice, i sama predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zatražila od DORH-a i USKOK-a, te od MUP-a i nadležnih ministarstava da se očituju, još nije pristigao nikakav odgovor iz kojeg bi se mogao izvesti bilo kakav zaključak.

I ne samo da oštećenici nisu dobili nikakav odgovor, već su zakinuti u  njihovom zakonskom pravu da ako pravosudni organi odustanu od gonjenja, oštećenici imaju pravo sami nastaviti kazneni progon.

Umjesto zaštite od institucija, ovrhe su učestalo nastavljene, a kao posljedice takvog ponašanja institucija povećan je i broj određenih deložacija od strane sudova.

Uprkos donešenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu dana 30. rujna 2015 godine ovrhe na nekretninama većinom nisu odgođene, dok za ovrhe na novčanim sredstvima nitko ne želi niti čuti o odgodi. I političari u predizbornoj utrci o ovom problemu uglavnom šuti. Problem RB oštećenika izvlači se iz ladice poput aduta, samo u onim situacijama kada je potrebno pokupiti dodatne političke bodove i već broj birača na izborima. 

U međuvremenu, svih tih godina, ovršenici su blokiranih računa, blokiranih i ovršenih nekretnina, bez ikakvog izgleda da svoje stanje riješe. 

Spomenutim Zakonom svaki oštećenik pojedinačno treba podići tužbu i poništavati nešto što je Zakonom proglašeno ništetnim. Nešto što  je nepošteno, neustavno, nelegalno, nezakonito,  i nepostojeće samo po sebi. Na takvu ništetnost i nepostojeći akt sud pazi po službenoj dužnosti. Temeljem takvih akata sudovi nisu mogli i nisu smjeli određivati ovrhe ni na nekretninama niti na pokretninama.

12. svibnja 2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između oštećenika RB austrijskih zadruga i predstavnika vlasti. Na zahtjev Ministarstva pravosuđa dostavljena im je i dodatna dokumentacija iz koje je vidljivo da se zakoni u RH ne poštuju, ali uzalud, i za rujan, ali i za ostale mjesece zakazano je niz deložacija. Ovršenicima očigledno u našoj Državi nitko ne želi pomoći.

Donešeni  je Zakon selektivan, često i pogrešno tumačen, ali i  očigledno nedovoljan da bi oštećenici imali adekvatnu pravnu zaštitu stoga je svakom više nego jasno da se mora primijeniti neki drugi oblik  pravne zaštite, te istovremeno riješiti problem ovršenika u FINI, kojima račune blokiraju bez ikakve kontrole i bez nadzora,  pa i bez osnove, a najčešće sa ovršnim ispravama koje su izgubile svojstvo ovršnosti, otišle su u zastaru i slično. FINA na ovakve nedostatke NE PAZI pa se događa da hrvatske institucije legaliziraju nelegalno postupajući protuzakonito i neustavno, na štetu oštećenika/ovršenika. 

Zbog svega toga stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj su dovedeni u stanje životne i socijalno-gospodarske ugroženosti, a cijela situacija je uzrokovala i desetak žrtava koje su izgubile živote nemajući više snage nosititi se sa ovim teškim i nerješivim problemima.

U nastavku popis austrijskih zadruga: 

NELEGALNE AUSTRIJSKE ZADRUGE

1 Posojilnica bank Zila

2 Posojilnica Borovlje

3 Raiffaisenbank Bad Radkersburg-Klöch eGen

4 Raiffaisenbank Gnas eGen

5 Raiffaisenbank Unterpremstätten eGen

6 Raiffeisen Burgenlande und Revisionsverband Registrierte genoss

7 Raiffeisenbank Arnoldstein eGen

8 Raiffeisenbank Bezirksbank Klagenfurt eGen

9 Raiffeisenbank Bleiburg eGen

10 Raiffeisenbank Deutschlandsberg eGen

11 Raiffeisenbank Eberndorf eGen

12 Raiffeisenbank Fehring – St. Anna am Aigen eGen

13 Raiffeisenbank Feldbach-Bad Gleichenberg eGen

14 Raiffeisenbank Fürstenfeld eGen

15 Raiffeisenbank Gamlitz eGen

16 Raiffeisenbank Graz-Straßgang eGen

17 Raiffeisenbank Groß St. Florian-Wettmannstätten eGen

18 Raiffeisenbank Halbenrain-Tieschen eGen

19 Raiffeisenbank Hatzendorf-Unterlamm eGen

20 Raiffeisenbank Heiligenkreuz-Kirchbach eGen

21 Raiffeisenbank Ilz eGen

22 Raiffeisenbank Lavamünd eGen

23 Raiffeisenbank Leibnitz eGen

24 Raiffeisenbank Lieboch-Stainz eGen

25 Raiffeisenbank Mittleres Raabtal eGen

26 Raiffeisenbank Nestelbach-Eggersdorf eGen

27 Raiffeisenbank Ossiacher See eGen

28 Raiffeisenbank Region St. Pölten eGen

29 Raiffeisenbank Riegersburg-Breitenfeld eGen

30 Raiffeisenbank St. Andrä-Wolfsberg eGen

31 Raiffeisenbank St. Georgen a. d. Stiefing, eGen

32 Raiffeisenbank St. Paul im Lavanttal eGen

33 Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen

34 Raiffeisenbank Straß-Spielfeld eGen

35 Raiffeisenbank Süd-Weststeiermark eGen

36 Raiffeisenbank Velden und Umgebung eGen

37 Raiffeisenbank Villach eGen

38 Raiffeisenbank Völkermarkt eGen

39 Raiffeisenbezirksbank Güssing eGen

40 Raiffeisenbezirksbank Jennersdorf eGen

41 Raiffeisenbezirksbank St. Veit a. d. Glan-Feldkirchen eGen

42 Zveza bank eGen                                                                                                                                                                                                                                                                           43. Raiffeisenbank Gleisdorf eGen

Oštećenici nelegalnih kreditora pozivaju medije, da umjesto ispraznih obećanja političara koja već godinama svi slušamo, poprate prosvjed oštećenika 07. rujna 2016. godine, u Gajevoj 32, ispred zgrade DORH-a i USKOK-a,  i suoče se sa stvarnim i vrlo ozbiljnim problemom, koji će vrlo brzo, ne bude li mu se netko posvetio, prerasti u erupciju prosvjednika koji jednostavno više nemaju ni snage, ali ni mogućnosti boriti se sa nezakonitim ovrham, ovim najozbiljnijim problemom današnjice.

OŠTEĆENICI RB austrijskih zadruga