Australski Visoki sud donio je odluku koja će podići mnogo prašine, kako u Australiji, tako i u ostatku svijeta. Naime, ovaj je visoki sud presudio kako su korisnici Facebooka odgovorni za sve komentare koje netko ostavi ispod njihove objave.

Odluka je zapravo samo potvrda sudske presude Vrhovnog suda New South Walesa iz lipnja 2019. godine te bi mogla ozbiljno ugroziti način na koji društvene mreže funkcioniraju (barem u Australiji).

Govor koji prethodi govoru mržnje odnosi se na komentare koji ne sadrže nužno govor mržnje ali ga zahvaljujući određenim izjavama ili stavovima izazivaju. Komentare govora koji prethodi govoru mržnje obično izazivaju takozvani „internetski trolovi“. Neki od prepoznatljivih obrazaca ponašanja internetskih trolova su: seksistički ispadi na ženskim temama, bogohuljenje na vjerskim, lažni identitet, stalno postavljanje istog pitanje, izbjegavanje odgovora, slanje izvantematskih poruka te krajnja pripremljenost

U Bosni i Hercegovini jezik mržnje reguliran je Krivičnim zakonom BiH (član 145.a), Krivičnim zakonom F BiH (član 163.), Krivičnim zakonom RS (član 390.)  i Krivičnim zakonom Distrikta Brčko BiH(član 160.). U Hrvatskoj još uvijek nema adekvatne sankcije kj

Odluka Visokog suda  Australije  samo je mali dio velikog sudskog slučaja koji uključuje velike australske medije, poput Sydney Morning Herald, The Australian i The Age. Oni su se našli na sudu kad ih je tužio čovjek koji tvrdi da su ga drugi korisnici vrijeđali u objavi na Facebooku koja je bila povezana s vijestima koje su tih mediji objavili. Naime, njegovo se ime spominjalo u tekstu, a u komentarima ispod objave teksta na Facebooku, navodili su se zločini koje je navodno počinio, iako se poslije pokazalo da to nije istina. 

Sud je donio odluku da, stvaranjem javne Facebook stranice i objavom sadržaja, mediji potiču, ohrabruju i stoga pomažu u objavljivanju komentara drugih korisnika Facebooka, te su, stoga “izdavači” tih komentara, stoji u presudi Visokog suda.

Problem je što 2016. kad se cijeli slučaj dogodio, na Facebooku nije bilo mogućnosti isključivanja komentara na objavi. Ta je opcija uvedena tek ove godine.

Zanimljivo, dotični nikad nije tražio od Facebooka ili medija da uklone sporne komentare, što je inače bio temelj za podizanje tužbe protiv medijskih kompanija.

Presuda, koja još nije konačna, podigla je veliku prašinu jer u pitanje dovodi slobodu govora, ali i slobodu medija da određeni sadržaj dijele putem društvenih mreža. Isključivanje mogućnosti komentiranja na objavama je jedan od načina kako spriječiti međusobno vrijeđanje komentatora, no postavlja se pitanje – ima li to uopće smisla? I kako bi mediji (ili Facebook), uopće mogli utjecati na komentatore koji se mogu skrivati iza lažnih ili anonimnih računa.

Izvor: Gizmodo