Hrvatski branitelj Mirko Dukić zajedno sa višebrojnom obitelji živi na adresi Sveti Duh 8 u Zagrebu. Dana 19. 
listopada 2016. godine njegovoj punici, koja je ovršenica u ovršnom postupku kao založni dužnik (jamac nekretninom), zakazana je deložacija ispražnjenjem stana i svih drugih osoba iz stana, što znači, da svi koji u njemu žive moraju svojevoljno ili prisilno stan napustiti. Ovrhu je pokrenula Raiffaisenbank St. Stefan Jagerberg-Wolfsbergegen Austrija, jedna od austrijskih zadruga, ova nešto poznatija po svojem direktoru Augustu Walteru protiv kojeg se u Austriji vode i kazneni postupci.
Široj javnosti poznato je na koji način su austrijske zadruge osvojilo hrvatsko tržište novca. Bez potrebnih ovlaštenja i suglasnosti, bez registriranih podružnica, sa privremenim OIB-om koji je im je odobrio i izdao neki dobronamjerni (korumpirani) službenik u Ministarstvu financija, austrijske zadruge poharale su Hrvatsku. Sklopljeni su ugovori koji nisu solemnizirani kod javnog bilježnika, i javnobilježnička očitovanja, koja u smislu Zakona o zemljišnim knjigama – NISU PROPISANA ISPRAVA ZA UPIS ZALOŽNOG PRAVA.
Nesolemnizirani ugovor o kreditu nije ovršna isprava, ali nije ni vjerodostojna isprava, o čemu je svoj stav iznio i Županijski sud u Rješenju broj Gž-4219/12
“...prema odredbi čl. 35. st. 1. OZ-a prijedlog za ovrhu, uz ostale sastojke, mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha.
Ovrhovodielj se u prijedlogu za ovrhu, uz javnobilježničke akte – očitovanje br. OU-…… (koje isprave predstavljaju ovršne ispravu u smislu odredbe čl. 21. toč. 4. OZ-a) poziva i na Ugovor o jednokratnom kreditu br. računa ……..
Prema ocjeni ovog suda, navedeni ugovori nisu ovršne isprave u smislu čl. 21. toč. 1. do 5. OZ-a (ne radi se niti o ispravi koja bi zakonom bila određena kao ovršna isprava u smislu čl. 21. toč. 6. OZ-a) a niti su vjerodostojne isprave u smislu odredbi čl. 28. OZ-a.
Prema odredbi čl. 20. OZ-a, sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako tim Zakonom nije drukčije određeno (i u toj je odredbi izraženo načelo formalnog legaliteta u ovršnom postupku).
Usvajanjem prijedloga za ovrhu koje je ovrhovoditelj očito utemeljio ne samo na ovršnim ispravama (javnobilježničkom očitovanju) već i na ispravama (ugovoru o kreditu) koje nisu ovršne, odnosno vjerodostojne isprave, pravilnom primjenom materijalnog prava PRIJEDLOG ZA OVRHU VALJALO JE U CIJELOSTI ODBITI. Naime, sud utvrđuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, dok je u konkretnom slučaju ovrhovoditelj predložio, a prvostupanjski sud odredio predloženu ovrhu, i temeljem isprava KOJE NISU OVRŠNE, odnosno vjerodostojne isprave u smislu relevantnih odredbi OZ-a, što je suprotno načelu formalnog legaliteta (čl. 20. OZ-a).“
Sud proveo ovršni postupak na temelju isprave koja nije ni ovršna ni vjerodostojna
Potpuno jednak slučaj je u ovršnom postupku koji je pokrenut nad stanom u kojem živi Mirko Dukić. Na stranici 31 ovršnog spisa kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, nalazi se Potvrda o ovršnosti – javnobilježnička isprava – akt „očitovanje“ na temelju kojeg je proveden ovršni postupak, ali i na temelju ugovora o kreditu koji nije ovjeren, ni solemniziran kod javnog bilježnika. Ovrhovoditelj Raiffaisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsbergegen, zadruga, ne banka, zadružna organizacija koja nije imala potrebnih ovlaštenja za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske, sa pomoćnim/privremenim OIB-om u ovršnom postupku imala je pred hrvatskim sudom sve privilegije i sva prava, dok hrvatski građanin, i hrvatski branitelj – nema nikakva.
Žalba protiv Rješenja o ovrsi je odbijena, a Rješenje o ovrsi postalo je pravomoćno.
Javna dražba na kojoj je nekretnina prodana, održana je 11. veljače 2014. godine. Ovrhovoditelj je u spis dostavio specifikaciju potraživanja (strana 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, ničim dokazanu, neovjerenu, i neusuglašenu sa dužnicima, tvrdeći da potražuje naznačeni iznos Na dražbi su sudjelovali odvjetnica Verica Šuster u ime ovrhovoditelja, i do tada anonimna Milka Lovrić.
Kupila stan bez novca, a nema ni stalno prebivalište
Iz stanja spisa vidlivo je da spomenuta Milka Lovrić, kupac stana na adresi Sveti Duh 8 na svojoj kućnoj adresi ne zaprima poštu. Gotovo sva sudska rješenja njoj upućena završila su na oglasnoj ploči suda. Iz spisa je vidljivo da je za dotičnu Milku Lovrić utvrđivano prebivalište, te je iz potvrde MUP-a vidljivo da je ista više od deset puta promijenila prebivalište, a posljednje je na adresi Tršćanska ulica u Zagrebu.
Prema iskazu očevidaca prisutnih na javnoj dražbi održanoj dana 11. veljače 2014. godine dotična Milka Lovrić kupila je nekretninu uz asistenciju suca Bojana Bugarina, obzirom da je ona došla potpuno nepripremljena i neupućena na sud.
Kupovninu uplatila Marina Brozović, stan dosuđen Milki Lovrić??
Za kupnju nekretnine bilo je potrebno uplatiti jamčevinu u iznosu od 10.000,00 kn, za što nema potvrde u spisu da je dotična Milka Lovrić istu uplatila. Jamčevinu u iznosu od 10.000,00 kn, i kupovninu u iznosu od 245.530,67 kn uplatila je Marina Brozović – KOJA NIJE SUDJELOVALA NA JAVNOJ DRAŽBI KAO KUPAC NEKRETNINE (str. 145 i str. 146 spisa).
Nužno se nameću pitanja, kako je Općinski građanski sud u Zagrebu uopće mogao, i na temelju kojeg propisa donijeti Rješenje o dosudi u korist Milke Lovrić, koja nije uplatila ni jamčevinu, ni kupovninu, i kako su provedene kasnije radnje, npr. kako je održano ročište za namirenje iz kupovnine kad je Milka Lovrić nedostupna sudskim tijelima što je vidljivo iz spisa (pismena se vraćaju sudu – adresa nepoznata).
30.rujna 2015. godine SDP-ova Vlada i ostali saborski zastupnici usvojili su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu dana 30. rujna 2015. godine.
Odredbama toga Zakona, učl. 19.j. i 19. k. propisano je da su ugovori o kreditu sa međunarodnim obilježjem, sklopljeni sa stranim financijskim kućama koje nisu imale potrebnih dozvola za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske – NIŠTETNI, i da, ukoliko se vodi ovršni postupak protiv potrošača koji je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti, sud će na prijedlog ovršenika, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući druge zakonom propisane pretpostavke o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.
Zlatica Družinec, punica dužnika Mirka Dukića, koji je u navedenom ugovornom odnosu založni dužnik, i koja je jamčila ovršenom nekretninom, stanom na adresi Sveti Duh 8, podnijela je više puta Prijedlog za odgodu ovrhe na temelju navedenih propisa koji su na snazi, ali i na temelju odredbi Ovršnog zakona u kojem je propisano i da ukoliko je protiv ovrhovoditelja pokrenut kazneni postupak, odnosno tužba, ovrha se može odgoditi do pravomoćnog okončanja tog postupka. Zlatica Družinec i Mirko Dukić podnijeli su tužbe radi ništetnost, ali i kaznene prijave pa imaju i opravdan razlog, utemeljen na zakonu za odgodu ovrhe na temelju prijedloga. Suci Općinskog građanskog suda u Zagrebu takve prijedloge su sve redom odbili, uz obrazloženja da se odredbe iz navedenog Zakona odnose na situacije kada je ovrhovoditelj Riaffaisen zadruga, a da je ovo poseban ovršni postupak koji se provodi radi iseljenja i predaje u posjed nekretnine, koji postupak je pokrenula Milka Lovrić kojoj je dosuđena nekretnina iako ju ona očigledno nije platila.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju utvrđena je ništetnost takvih ugovora o kreditu. Ništetnost se utvrđuje od trenutka nastajanja nekog pravnog posla i ne može nikakvim kasnijim pravnim radnjama postati valjana pa su nesporno ništetne i sve druge radnje, pa tako i prodaja nekretnine u ovršnom postupku.
Međutim, Republika Hrvatska očigledno ima Zakon koji ovršenike ne štiti, ali zato štiti sve one koji taj isti Zakon i Ustav ne poštuju, i koji kao pravne osobe legalno ne postoje na području Republike Hrvatske.
Od koga bi to sada ovršenica i članovi njezine obitelji trebali zatražiti pravnu zaštitu kako bi sačuvali jedini dom od predatora?