Brojčano stanje Hrvata u Njemačkoj i njihovo doseljavanje
Hrvati su još u 19. stoljeću počeli naseljavati Njemačku. Najvećim dijelom su iseljavali neposredno nakon drugog svjetskog rata, što iz političkih razloga, što iz socijalnih razloga (nedostatak radnog mjesta, siromaštvo, brojna obitelj, itd.)
Naglim industrijskim razvojem nakon 2. svjetskog rata, kada u Njemačkoj dolazi do velike potrebe za radnom snagom, Hrvati se ponovno iseljavaju u zemlje Zapadne Europe.
Emigracija 60-tih i 70-tih godina, pored političkog, imala je uglavnom ekonomski karakter. U Saveznoj Republici Njemačkoj danas, prema službenoj državnoj statistici, živi 231.198 Hrvata, dok prema podacima Veleposlanstva RH u Berlinu i Hrvatskih katolički misija taj broj prelazi i preko 350.000.
Status Hrvata u Njemačkoj
Hrvati u Njemačkoj uživaju jednaka prava kao i svi drugi stranci koji u njoj borave i rade. Prema novim izmjenama Zakona o njemačkom državljanstvu djeca rođena u Njemačkoj, s navršenom 23. godinom života moraju se odlučiti za njemačko državljanstvo ili za državljanstvo svojih roditelja, jer njemačka država priznaje samo jedno državljanstvo. Zakonski temelj boravka stranaca je Zakon o kretanju i boravku stranaca s napomenom da i Savezne zemlje imaju određenu samostalnost kod provođenja ovog zakona. Njemačka politika prema strancima je usmjerena na njihovu integraciju, što je vidljivo iz odnosa prema stjecanju njemačkog državljanstva, forsiranje učenja njemačkog jezika, (dok učenje materinskog ostaje problem pojedinca ili zajednice), čvrstu kontrolu i ograničen broj izdanih dozvola za prihvat stranaca.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U Njemačkoj u svim većim i manjim gradovima djeluju brojne hrvatske društveno-kulturne (folklor, zborovi), športske i političke udruge. Najstarija hrvatska udruga je Matica Hrvatska, čiji je cilj upoznavanje Hrvata i njihove djece s poviješću i kulturom, te razvoj i jačanje njihove nacionalne svijesti. Kao značajne udruge možemo još napomenuti i „Društvo hrvatskih intelektualaca“ iz Münchena, „Hrvatski svjetski kongres za Njemačku“ , „Hrvatska kulturna zajednica“, „AMAC“- Udruženje bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta i Udruga hrvatskih nogometnih klubova Srednje Njemačke.
Uz prve migrante koji su dolazili u Njemačku katolička crkva je već ranih šezdesetih godina osnivala Hrvatske katoličke misije i to u gradovima i na područjima gdje je bila velika koncentracija Hrvata – katolika. HKM nisu bile samo centri pastoralnog rada s hrvatskim migrantima, već i mjesta okupljanja, društvenog života i djelić domovine. One su doprinosile i očuvanju jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta, te bile i ostale presudni autoritet među Hrvatima. Na području Njemačke (pretežno na području bivše Zapadne Njemačke) djeluje 85 HKM.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Dopunsko školovanje Hrvata organizirano je na dva načina. Prvi način je onaj koji je u nadležnosti Republike Hrvatske (Baden-Würtemberg, Schleswig-Holstein, Berlin, Bremen i Hamburg, Savezna zemlja Bavarska)) i čije učitelje šalje i financira Ministarstvo prosvjete i sporta RH. Drugi način nastave je u nadležnosti ostalih Saveznih zemalja SRNJ, a učitelji potpadaju pod njemačko radno pravo. Po zadnjim podacima HDN u oba modela u cijeloj SRNJ u školskoj godini 2007./2008. pohađalo je 5.980 učenika.
Samostalni lektorati hrvatskog jezika koji nisu u nadležnosti MZOS-a RH:
Institut für Fremdsprachenphilologien- Oldenburg, Georg-August Universität- Göttingen, Johann W. Göthe Universität- Frankfurt am Main, Albert Ludwigs Universität- Freiburg, Otto-Friedrich Universität- Bamberg, Johannes Gutenberg Universität-Mainz, Humboldt Universität-Berlin, Rheinische Friedrich Wilhelms Universität-Bonn, Friedrich-Alexander Universität-Erlangen, Universität Tübingen-Tübingen, Universität Mannheim-Mannheim i Westfalische Wilhelms Universität-Münster.
Izdavaštvo i mediji
Hrvatske udruge i katoličke misije izdaju slijedeća glasila na hrvatskom jeziku:
„Glasnik“ (izdavač: Almae Matris Alumni Croaticae-Deutschland e..V.),
„Riječ“ (izdavač: Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden),
„Živa zajednica“ (izdavač: Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj),
„Obavijesti HSK“ (izdavač: Hrvatski svjetski kongres za Njemačku),
„HKZ – Stutgart“ (www.facebook/HKZ.Stuttgart)
„Cro-info“ (izdavač: hrvatske udruge iz Karlsruhea),
„Domovina“ (izdavač: Zajednica hrvatske dijaspore, München),
„Prisutnost“ (izdavač: Hrvatska katolička misija Stuttgart),
„Časopis Matice Hrvatske“ ( MH Nordrhein Westfalen),
“Fenix Magazin” http://fenix-magazin.com/
„Bulletin hrvatske kuće e. V.“ (Hrvatska kuća, Köln, Nordrhein Westfalen),
„Berlinski magazin“ ( izdavač: Željko Matić, Berlin)
„Croativ magazin“ ( izdavač: Koturic/Susak GbR )
Hrvati u Njemačkoj imaju i svoje internetske stranice, od kojih izdvajamo sljedeće:
Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj
Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj
AMAC – Njemačka, Udruženje bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta
izvor; Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske