Datum objave: 02. veljače 2014./Piše: Igor Drenjančević
U Hrvatskoj na žalost još nema nikakvih naznaka o zaštiti zviždača. Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju nije se, po svemu sudeći, popravilo stanje u korumpiranom hrvatskom pravosuđu, niti je to pridonijelo boljem satusu hrvatskih prijavitelja korupcije u društvu.. Baš naprotiv, hrvatski zviždači tvrde da pritisci, diskreditiranja i pokušaji ušutkavanja prijavitelja kriminala nisu bili nikada jači i intenzivniji nego u posljednjih nekoliko mjeseci, odnosno, pritisak se pojačao nakon ulaska Hrvatske u EU. Prijavitelji korupcije su oklevetani, proganjani, pritvoreni. 2013 godina je bila izuzetno teška godina za borce za pravdu .
Proganjani zviždači unatoč velikom pritisku i sustavnom progonu nisu odustali od upozoravanja institucija i hrvatske javnosti na kriminal i korupciju, pojačani teror struktura zla tumače njihovom željom da zaplaše prijavitelje kriminala jer se boje da bi im ubuduće mogli praviti velike probleme. 2012 godine zviždači su posjetili predsjednika Josipovića koji im je obećao poraditi na donošenju Zakona o zaštiti zviždača. 2012 godine, zviždači su se opetovano okupili u prostorijama Tribine Kaptol gdje su potpisali Zahtjev Vladi RH da se požuri sa donošenjem takvog Zakona. Uzalud, nisu dobili niti odgovora, a još manje su zaštićeni. Upravo suprotno, broje im se ne samo krvna zrnca, već i napisane ili izrečene riječi, postupci i kroji im se sudbina.
Osobe koje prijavljuju korupciju su iznimno važne za otkrivanje i procesuiranje korupcijskih kaznenih djela. Korupcija se dogovara u četiri oka, unutar zatvorenih sustava te ju je često bez dojave iznutra nemoguće otkriti – stoji na stranicama Ministarstva pravosuđa.
Suvremena zakonodavstva svjesna važnosti „zviždača nastoje potaknuti osobe na prijavu korupcije te im zakonima jamče zaštitu od otkaza kao i od zlostavljanja poslodavca. Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa u tu svrhu izradio je „Analizu zaštite zviždača u zemljama članicama Europske unije kojom je izvršen pregled prakse zaštite zviždača u zakonodavstvima 11 europskih zemalja. Zaštita osoba koje u dobroj vjeri prijave korupciju u RH propisana je čl.131. Kaznenog zakona ( NN 125/11, 144/12). Sve je propisano, ali neprovedivo. Zviždači nisu zaštićeni, već su i nadalje progonjeni.
Susjedne nam zemlje, iako nisu članice EU, daleko su bolje odmakle u borbi protiv korupcije i u zaštiti zviždača u odnosu na Hrvatsku. U Srbiji su poslije upozorenja ombudsmana Saše Jankovića da oni koji prijave korupciju umjesto nagrade često budu ušutkani pa i smijenjeni sa funkcije, istraživali kakvu zaštitu imaju uzbunjivači i da li će zakon koji je u pripremi, zaštiti sve one koji su dovoljno hrabri da prijave nepravilnosti.
Korupcija kao način funkcioniranja države i njenih institucija znači disfunkcionalnu državu – državu koja ne radi. Jedan dio problema su oni koji kradu, a još veći dio problema je činjenica da se velike političke i ekonomske odluke donose vođene interesima mita, a ne korisnošću i uspjehom projekata. U tim je uvjetima ubijanje krave radi šnicle redovita, svakodnevna pojava. Građani gube povjerenje u institucije i procedure, a to je najsigurniji put u bezakonje i kaos. Korupcija kao fenomen postoji u svim društvima. No, ključna je razlika u tome da je u zdravim društvima i funkcionirajućim državama ona incident, a u onim drugima redovita pojava i modus operandi. Hrvatska je tu bila na samom rubu i sada se vraća prema funkcionirajućoj državi – rekla je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, u intervjuu za Avaz prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Do tada se možda i ulagalo nešto truda, nakon 01. srpnja ne da je sve stalo već je krenulo k dnu. Zviždači su progonjena zvjerad.
U BiH je Zakonom o zaštiti zviždača predložen, način prijavljivanja nepravilnosti, obveze zaprimatelja prijave, zaštitu od nasilne hospitalizacije i drugo. Također se predlaže utvrđivanje prava prijavitelja na zdravstveno, mirovinska prava kao i braniteljima, pravo na 10 postotnu nagradu od otuđenog iznosa, prednost pri ponovnom zapošljavanju, zbrinjavanje obitelji u slučaju invalidnosti ili smrti prijavitelja. Nadalje, Zakonom se također predviđa rehabilitaciju prijavitelja, uspostavu pravobranitelja za prijavitelje kao i prekršajne i kaznene odredbe.
Na temelju prijava (zviždača) u 40 posto slučajeva se razotkrije kriminal velikih razmjera, dok se u policijskim istragama razotkriva tek 1,3 posto. Kad jedan zviždač uspješno odradi posao za osobom povuče još 20 osoba koja će učiniti isto, a primjerice u zdravstvu na jedan uložen dolar, uštedama se vrati osam dolara kažu predlagatelji Zakona o zviždačima u RH. Konačnim usvajanjem ovog zakona Bosna i Hercegovina se svrstala među nekoliko vodećih europskih zemalja koje prednjače u zaštiti zviždača. Višegodišnji rad na afirmaciji zaštite prijavitelja korupcije je pozitivan primjer da se kroz široku i transparentnu javnu debatu, te partnerstvom vladinog i nevladinog sektora mogu praviti značajni koraci naprijed. Zaštita zviždača, da bi bila sveobuhvatna i dala očekivane rezultate, mora osigurati zakonsku zaštitu od odmazde i neželjenih posljedica.
Autor: Igor Drenjančević