Datum objave: 08. studeni 2015./Piše: Nada Landeka
Da je danas najunosniji posao biti političar, jasno je već i vrapcima na krovu. Obilje privilegija, odgovornost gotovo nikakva, a beneficija bezbroj. Od jučer medijsku scenu drmaju vijesti o posljednjim parlamentarnim izborima održanim 08. studenog 2015. godine. Izbori koji su na neki način presedanski jer su se vodeće političke stranke našle u procijepu – nedovoljan broj mandata zahvaljujući kojima bi mogla oformiti novu vladu, i obvezu koaliranja sa drugim manjim strančicama ili nezavisnim kandidatima koje su te značajne stranke često znale nazivati beznačajnima.
Na održanim izborima birali su se kandidati za Hrvatski sabor. Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine, nemaju obvezujući mandat i imaju imunitet nepovredivosti. Posljednji saborski saziv biran 2011 godine ima 151 saborskog zastupnika. Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca.
Tijekom saborskog mandata zastupnik je dužan sudjelovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, može podnositi prijedloge i postavljati pitanja, sudjelovati na sjednicama radnih tijela. Za svoj rad ima stalna novčana primanja i druga prava sukladno zakonu.
Zastupnik može zatražiti i da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u obnašanju njegove zastupničke dužnosti, prvenstveno u izradi prijedloga koje podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Sabora. Zastupnicima su dostupna tehnička i informatička sredstva i materijali koji su im potrebni za obnašanje njihove dužnosti te se osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad..
Novčana primanja saborskih zastupnika
Zastupnik od dana konstituiranja Sabora, odnosno od početka obnašanja zastupničke dužnosti do dana konstituiranja novog saziva Sabora, odnosno do dana prestanka obnašanja zastupničke dužnosti, ima pravo na stalna novčana primanja i druga prava sukladno zakonu.
Zastupnik ima i imunitet od dana konstituiranja Sabora do dana prestanka zastupničkog mandata.
Ako saborski zastupnik povrijedi zakon počinjenjem kaznenog djela, odnosno kada se steknu uvjeti za određivanje istražnog zatvora (pritvora) zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, nadležno državno tijelo, oštećenik kao tužitelj, odnosno privatni tužitelj, obvezni su zatražiti za to odobrenje Sabora.
Zahtjev za odobrenje istražnog zatvora (pritvora), odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, nadležno državno tijelo, oštećenik kao tužitelj, odnosno privatni tužitelj, podnosi predsjedniku Sabora koji ga dostavlja Mandatno-imunitetnom povjerenstvu.
Zastupnik koji je pozvan na obavijesni razgovor ima pravo ne odazvati se tom razgovoru.
Kada Sabor, odnosno Mandatno-imunitetno povjerenstvo dade odobrenje za određivanje istražnog zatvora (pritvora) zastupnika, odnosno da odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupniku može biti određen istražni zatvor (pritvor), odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje.
Klub zastupnika u Saboru
Tri ili više zastupnika mogu u Saboru osnovati Klub zastupnika. Klub zastupnika odlukom predsjednika kluba zastupnika ima pravo zaposliti jednog službenika na poslovima tajnika kluba na teret sredstava Sabora.
Klubovi zastupnika mogu zaposliti jednog, a na svakih sljedećih 15 članova kluba još po jednog službenika, za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe kluba, a na teret sredstava Sabora.
Tajnik kluba zastupnika iz stavka 2. ovog članka i službenik kluba iz stavka 3. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete u skladu sa zakonom i drugim propisima. Na radna mjesta u klubove zastupnika osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme, bez prethodne provedbe javnog natječaja, odnosno oglasa za prijam u državnu službu, do dana prestanka mandata pojedinog saziva Sabora.
Prava zastupnika do konstituiranja novog saziva Sabora
Nakon isteka mandata Sabora (raspuštanjem ili istekom Ustavnog roka), zastupnici Sabora nastavljaju obnašati svoje dužnosti i ovlasti do konstituiranja novog saziva Sabora. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. Istoga dana prestaje zastupnicima prethodnog saziva Sabora članstvo u tijelima i organizacijama izvan Sabora na koje ih je imenovao Sabor iz reda zastupnika ako je imenovanje uvjetovano obnašanjem dužnosti zastupnika.
Prema Zakonu zastupnici imaju pravo na novčana primanja i druga prava do dana konstituiranja novog saziva Sabora.
Prava koja ostvaruju saborski zastupnici
- Pravo na plaću
- Pravo na naknadu za smještaj zastupnika u Zagrebu
- Pravo na naknadu za odvojeni život prestaje danom konstituiranja novog saziva Sabora. Pravo na naknadu troškova prijevoza u javnom prometu (željezničkom, riječnom, pomorskom i zračnom) na području Republike Hrvatske i gradskom prometu
- Pravo na životno osiguranje prestaje danom konstituiranja novoga saziva Sabora (članak 16. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika)
- Naknadu za upotrebu osobnog automobila u službene svrhe
- Naknadu za trošak zrakoplovnih karata
- Naknadu za odvojeni život
- Naknadu za troškove hotelskog smještaja
- Naknadu za troškove cestarine
- Naknadu za dnevnice
- Režijski troškovi (u stanovima koje koriste za službene potrebe)
- Ostali troškovi (parkiranje, kotizacije, taksi i dr.)
- Kreditiranje saborskih zastupnika pod povoljnim uvjetima kupnje, odnosno izgradnje stana ili obiteljske kuće, za rekonstrukciju odnosno dogradnju stana ili obiteljske kuće radi rješavanja stambenog pitanja saborskog zastupnika
Zastupnici, uz mjesečnu plaću, ostvaruju pravo na isplatu zastupničkog paušala u iznosu od 1.500,00 kuna mjesečno te naknade za odvojeni život u iznosu od 1.000,00 kuna mjesečno, koja se ne isplaćuje tijekom stanke u radu Sabora.
Zastupnici s prebivalištem udaljenim više od 50 km od Zagreba imaju pravo na korištenje smještaja u stanovima za službene potrebe te u unajmljenim garsonijerama i jednosobnim stanovima, i to u mjesečnom iznosu do 2.500,00 kuna na ime najma stana, kao i na naknadu režijskih troškova do 500,00 kuna mjesečno.
Zastupnici imaju pravo i na isplatu dnevnice – koja za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna – i naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (2,00 kune po prijeđenom kilometru).
Pravo na korištenje stambenog kredita pod povoljnim uvjetima ima dužnosnik koji je proveo na dužnosti najmanje dvije godine. Službenik koji ostvari povoljniji stambeni kredit dužan je, od dana ostvarivanja prava na kredit, provesti deset godina na radu u tijelima državne vlasti, pri čemu se odlazak u mirovinu i prestanak rada mimo njegove volje ne smatra se prestankom službe u smislu ove Odluke.
Posebne naknade članovima nadzornih i upravnih odbora u državnim poduzećima do 2.000 kn mjesečno.
Posebni troškovi saborskih zastupnika od 01. siječnja do 31. prosinca 2014. godine isplaćeni iz državnog proračuna, kao dodatak na plaću ______________________________________________
Upotreba osobnog automobila u službene svrhe – 2.717.771,00 kn
Najam stana – 2.798.036,08 kn
Zrakoplovne karte – 1.096.176,59 kn
Odvojeni život – 1.006.912,44 kn
Hotelski smještaj – 604.658,98 kn
Cestarina – 417.723,17 kn
Dnevnice – 351.913,37 kn
Režijski troškovi – 316.099,40 kn
Ostali troškovi (parkiranje, kotizacije, taksi, garaža, reprezenatacija na službenom putu i dr.) – 146.289,63 kn
Javni prijevoz (vlak, trajekt, autobus) – 39.130,91 kn
___________________________________________
Ukupno posebni troškovi : – 9.494.711,57 kn
___________________________________________
POJEDINAČNE TROŠKOVE PO SVAKOM SABORSKOM ZASTUPNIKU MOŽETE POGLEDATI OVDJE: http://www.sabor.hr/lgs.axd?t=16&id=41366
Prava zastupnika nakon prestanka obnašanja zastupničke dužnosti
- Pravo na naknadu plaće
Pravo na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja zastupničke dužnosti do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjavanja uvjeta na zastupničku mirovinu ili starosnu mirovinu prema općim propisima:
– za vrijeme šest mjeseci od dana prestanka obnašanja zastupničke dužnosti u visini plaće koju ostvaruje zastupnik, odnosno zastupnik kao dužnosnik na istoj dužnosti;
– sljedćih šest mjeseci pravo na 50% te naknade (članak 5. stavak 1. Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru).
Pravo na zastupničku mirovinu
Pravo na zastupničku mirovinu prije ispunjenja općih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu saborski zastupnik ima ako je najmanje u jednom zastupničkom mandatu obnašao dužnost zastupnika dulje od polovice vremena od vremena trajanja zastupničkog mandata propisanog Ustavom Republike Hrvatske, te ako ima najmanje 20 godina mirovinskog staža i navršenih 55 godina života – muškarac, odnosno 50 godina života žena (članak 8. stavak 1. Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru).
U vrijeme trajanja mandata uračunava se i vrijeme u kojemu je mandat mirovao.
Osnovica za određivanje zastupničke mirovine je neto plaća zastupnika koju je ostvario, ili bi ostvario, u mjesecu koji je prethodio podnošenju zahtjeva za utvrđivanje prava na zastupničku mirovinu. Iznimno od toga, ako je u vrijeme podnošenja zahtjeva za utvrđivanje prava na zastupničku mirovinu prema Zakonu na snazi to povoljnije, osnovica za određivanje zastupničke mirovine je neto plaća koju ostvaruje zastupnik, odnosno neto plaća koju ostvaruje dužnosnik u Hrvatskom saboru u to vrijeme.
Kako postati kandidat za saborskog zastupnika?
Kandidate za sabor na parlamentarnim izborima predstavljaju političke stranke ili nezavisne liste. Za osnivanje političke stranke potrebno je održati osnivačku skupštinu i prikupiti 100 potpisa osnivača stranke. Stranku vode predsjednik, glavni tajnik, blagajnik, potpredsjednik i glasnogovornik. Za upis stranke, uz prikupljene potpise potrebno vam je i 80 kn biljega, nakon toga sve ovisi o zalaganju vodstva stranke na okupljanju članova i promidžbi.
Poslovne prostorije političkih stranaka
Političke stranke najčešće prostor dobivaju od gradova i općina uz minimalne troškove najma od 5 kuna po metru kvadratnom ili čak bez naknada. Stranke su često dužne plaćati samo troškove tekućeg održavanja.
Brzi povrat investicije
Prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je stupio na snagu 12. ožujka 2013. godine troškovi promidžbe i izborne kampanje vraćaju se političkim strankama čiji kandidati budu izabrani za Sabor, odnosno svim političkim stankama koje dobiju (više od 5% glasova u izbornoj jedinici. Zanimljivo je da je Zakonom iz 2011 godine ta obveza iznosila 10% glasova, snižavanjem izbornog prava na 5% povećao se broj političkih stranaka kojima se refinanciraju sredstva promidžbe i kampanje iz državnog proračuna.
Tako, će i ove godine, sve političke stranke po osvojenom zastupničkom mjestu dobiti 180.000,00 kn iz državnog proračuna, te 30.000 kn po svakoj listi koja je dobila više od 5% glasova.