Ministarstvo turizma aktivno priprema izmjene svih turističkih zakona te zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom i zaokret u promociji, ispravno promišljajući kako će i ova godina donijeti pozitivne turističke trendove. Jedna od tema koja će se naći već idući tjedan na sjednici Vlade je povećanje iznosa boravišne pristojbe u iznosu od simbolične kune. Turizam je najkonkurentnija grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj, a njezin udio u ukupnom BDP-u naše zemlje neprestano raste. Sukladno najavama, očekuju nas izmjene i u turističkoj članarini, turističkim zajednicama te zakon o turističkom zemljištu. Od pokrenutih izmjena, prioritet je svakako boravišna pristojba, čijom uredbom za 2018. godinu bi sektor mogao mnogo lakše planirati poslovanje u idućoj godini. Predloženim izmjenama pristojba će biti korigirana prvi puta nakon više od 15 godina, a osim što simboličnih povećanja, ministarstvo turizma namjerava novim zakonom lokalnim vlastima dopustiti da same odrede iznose boravišne pristojbe za svoje destinacije, pa čak i za različite djelove destinacija. Novost je i da će o visini pristojbe odlučivati vijeća turističkih zajednica koja čine predstavnici i javnog i privatnog sektora, što nije bila dosadašnja praksa.
Tako bi se na sjednici Vlade već idući tjedan trebala naći Uredba o utvrđivanju visine iznosa boravišne pristojbe za iduću godinu. Podsjetimo, cijena pristojbe nije se mijenjala duže od 15 godina, kada je smanjena s 7,6 na 7 kuna po osobi. Hrvatska trenutno ima najniže cijene boravišne pristojbe, manje čak i od Bugarske, Italije, Slovenije, Austrije, Portugala, Španjolske i svih drugih vodećih turističkih zemalja u Europskoj Uniji. Iznos o kojem se idući tjedan odlučuje je simboličan – ministarstvo turizma traži povećanje od 1 kune, što bi najviše pomoglo Turističkim zajednicama gradova diljem Hrvatske, općinama, turističkim zajednicama županije i posebno turistički nerazvijenim područjima. Ideju o povećanju sramotno niske boravišne pristojbe na nož su dočekali hotelijeri, koji iznos pristojbe uračunavaju u cijenu angažmana te nautičari, koji trenutno ne plaćaju ni 7 kuna pristojbe, već ona u nekim slučajevima, na jahtama i brodovima dužim od 20 metara, iznosi nevjerojatnih 90 lipa!
Iako se u javnosti pojavila informacija kako je riječ o povećanju još jednog parafiskalnog nameta, treba reći kako boravišna pristojba to svakako nije. Kada se pogledaju brojke i provjeri kome taj novac ide – jasno je da od njega imaju koristi oni koji podnose najveći teret turističke sezone – općine, gradovi, turističke zajednice te njihove županijske organizacije. Dio novca daje se i Crvenom križu, nerazvijenima te nacionalnim parkovima, kao i Hrvatskoj turističkoj zajednici, glavnom poligonu za privlačenje gostiju i prodaju aranžmana za Hrvatsku. Novac kojeg osiguravaju putem pristojbe troši se i za brojne manifestacije i kulturne sadržaje, te pokriva glavninu troškova upravo lokalnih zajednica, koje bez tih sredstava doista ne bi mogle preživjeti.
Kada usporedimo situaciju s drugim zemljama, brojke potvrđuju nužnosti što skorijeg povećanja boravišne pristoje. U Rimu ćete primjerice, za boravišnu pristojbu u hotelu od 2 zvjezdice morati izdvojiti 3 eura. Ako namjeravate odsjesti u hotelu od 5 zvjezdica, onda se pristojba povećava i iznosi 7 eura. Austrijanci naplaćaju pristojbu u iznosu od 2,18 eura, a ako želite posjetiti Bugarski resort na Crnom moru, cijena pristojbe iznosi 6,27 funti. Francuska također ima kategorizirane cijene od 0,24 eura pa sve do 4 eura po osobi, dok se u Njemačkoj cijena penje i do 5 eura po noćenju. Čak su i Slovenci „prešišali“ Hrvatsku u iznosima cijena boraviše pristojbe, koja ondje iznosi euro i 25 centi.
Očito je kako sve zemlje u Europskoj Uniji imaju više cijene boravišne pristojbe i da je prijedlog povećanja pristojbe od simboličnih 1 kunu samo pokušaj da se donekle izjednačimo s europskim susjedima. Čemu onda takvih otpori i zašto se hotelijeri i nautičari bune protiv takvih najava? Kada pogledamo brojke u nautičkom turizmu, dolazimo do nevjerojatnih podataka kako oni trenutno plaćaju najnižu cijenu boravišne pristojbe. Brod veličine preko 20 metara tako po danu plaća 0,94 kune, za razliku od turista na kopnu koji za noćenje na hrvatskom tlu pristojbu plaća u iznosu od 7 kuna. U nekim medijima pojavile su se informacije kako će upravo oni osjetiti najveći teret povećanja, pa će sada plaćati 8 kuna po danu boravka u Hrvatskoj, što zasigurno netko tko ima brod u vrijednosti milijun i više eura sebi može priuštiti. Uostalom, nije jasno iz kojih je razloga država dopustila da upravo nautičari sve ove godine plaćaju najnižu boravišnu pristojbu, kada je očito riječ o elitnom turizmu i ljudima više platežne moći. S druge strane, novom uredbom se nije povećala cijena u svim kategorijama, već se i smanjila u kategoriji malih brodova od 5 do 9 metara. Ovisno o broju dana, boravišna pristojba se smanjuje do 20 posto, odnosno ostaje ista. Stoga je razumljiva namjera Vlade da se najviše povećanje dogodi u kategoriji najduljih plovila koji plaćaju paušalnu boravišnu pristojbu za cijelu godinu, tim više što je očit nesrazmjer u odnosi na dnevni iznos boravišne pristojbe kod svih ostalih komercijalnih noćenja i crusinga.
Hotelijeri se pak pravdaju kako će im se povećanje pristojbe od 1 kune odraziti na cijene aranžmana, iako nije sasvim jasno kakve točno veze imaju njihove ponude i prodaja aranžmana s cijenom boravišne pristojbe, koju svaki turist plaća odvojeno. Isti je slučaj i sa svim drugim turističkim destinacijama u svijetu, kada gost odgvojeno i nevezano za aranžman koji je platio, na licu mjesta plaća bovarišnu pristojbu i to na osnovu broja noćenja koja je ostvratio u drugoj zemlji. Kako nam kažu u ministarstvu turizma, uredbom o visini boravišne pristojbe nije moguće riješiti trenutne zahtjeve hotelijera, ali će se njihovi zahtjevi i stavovi uzeti u obzir pri donošenju novih paketa zakona.
Od povećanja boravišne pristojbe, putem koje je do sada uprihodovano 434 milijuna kuna, prikupilo bi se 50-tak milijuna kuna. Od tog iznosa najviše koristi bi imale Turističke zajednice, budući da je Vlada već smanjila članarinu, koja predstavlja još jedini drugi prihod sustava turističkih zajednica. A upravo je članarina za turističke zajednice u 13 kontinetalnih županija, osim Zagreba, glavni prihod putem kojeg preživljavaju.
Ministarstvo turizma provelu je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću a neki predlagatelji su predložili da se u istom omjeru poveća i iznos godišnjeg paušala boravišne pristojbe za privatne iznajmljivače. Treba imati na umu da povećanje ukupno prikupljenih sredstava boravišne pristojbe smanjuje potrebe za povećanjem sredstava iz Državnog proračuna za promociju koja se financira upravo iz tih sredstava.
Autor: N. L./Hazud