Dobar posao u Austriji
Cijeli model ove groteskne pljačke temeljio se na tome da su posrednici dolazili u Hrvatsku, pretežito Istru i okolicu i nudili ljudima ‘povoljne’ kredite. “Meni je posrednica došla doma, poslikala kuću i odmah ponudila kredit. Ni mene, ni jednog drugog člana mojeg kućanstva nije pitala jesmo li mi uopće sposobni otplaćivati kredit”, rekao je oštećenik M.H. Naravno, ti krediti bili su vezani uz Libor i Euribor, međunarodnu i europsku referentnu kamatu s kojom su bankari diljem Europe manipulirali kako bi rate za kredite naglo skočile. Iako su ugovori bili sastavljeni, potpisani i ovjereni u Hrvatskoj, minibanke su se pravile kao da je sve odrađeno u Austriji tako da bi izbjegli kazneni progon u mjestu zločina. Štoviše, neke žrtve su čak išle u Austriju po novac (ako nisu imale račun u odgovarajućoj banci u koju je novac mogao biti uplaćen).
Kao iz isječka nekog pravog balkanskog filma, građani su sjeli u automobil, odvezli se do Austrije i bez puno pitanja pokupili kovčege pune novca. “Znam jedan slučaj gdje je čovjek otišao s posrednicom i njenim mužem pokupiti novac. Kad je na povratku pitao smije li on uopće prevoziti toliki iznos novca preko granice, posrednica mu je jednostavno odgovorila da je njih troje u autu pa iznos mogu razdijeliti među sobom”, dodao je M.H. Očito su minibanke htjeli iskoristiti očajne građane Hrvatske za neku višu svrhu i očito da se nekome jako žurilo, kako doznajemo iz HNB-a i Ministarstva financija, te zadruge nikad nisu dobile dozvolu da posliju u Hrvatskoj.
Zašto baš u Hrvatskoj?
Pričali smo i s tajnicom udruge STOPbank Nevenkom Dodik koja se protiv ovih minibanaka bori otkad je slučaj krenuo, kako kod nas, tako u Austriji i još šest, sedam država iz naše okolice. Zapravo je riječ o međunarodnoj kriminalnoj organizaciji. Raiffeisen banka uživa veliko povjerenje hrvatskih građana, a slično vrijedi i za Bosnu, Mađarsku i druge države u kojoj su minibanke izvodile svoja zlodjela. Čim je zadruga imala u svojem imenu Raiffeisen, Hrvati su poklanjali svoje povjerenje i nasjedali na dobro uigran mehanizam.
Prva zanimljivost je da je najviše žrtava iz Istre i njene okolice. Tu je i potpisano najviše ugovora, ali ovjeravalo ih se najčešće u Rijeci i Zagrebu. Ključni u toj cijeloj mašineriji su bili pojedini javni bilježnici koji su u dosluhu s minibankama ovjeravali ugovore bez dobrog prijevoda i redovito brišući pojedine stavke, primjerice one o potencijanim oscilacijama u kamatnoj stopi. Tu se vraćamo na Rijeku, za koju se već dugo šuška da njome vlada korupcijska hobotnica na čelu s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem pa nije nevjerojatno pretpostaviti kako je upravo Linić dao minibankama temelje da rade protuzakonit. Na kraju krajeva, Ministarstvo financija je potpuno ignoriralo njihovo postojanje.
Mračna povijest Raiffeisena
Iako se RBA International pokušava oprati od ovih minibanaka, prava istina je da je ta banka nastala iz takvih zadruga, a trenutni glavni direktor ove moćne međunarodne banke August Walter je došao do vrha upravo iz jedne takve udruge. RBA je svoju moć stekla tako što je davno počela otvarati poslovnice diljem Austrije, a poslovni prostori su im uglavnom bili nekretnine onih koji minibankama nisu uspjele vratiti dug. U bankarskom svijetu vrijedi pravilo da banka vrijedi samo ako ima poslovnicu u svakom mjestu u državi. Bili su izuzetno uspješni u Austriji pa su odlučili isti model primijeniti u državama gdje je zakonska regulativa dovoljno loša da to i uspije, pa tako i u Hrvatskoj. Mislite da pretjerujemo? Naime, u posjedu smo zahtjeva za legalizaciju koji je netko iz minibanke predao za kuću u vlasništvu osobe koja je kod njih uzeo kredit. “Evo, crno na bijelo, oni su predali zahtjev za legalizaciju moje nekretnine, a da ja o tome nisam ništa znala”, rekla sam je oštećenica L.A. Kako tvrde naši izvori, to je sve napravljeno u dosluhu s hrvatskim tvrtkama bi trebale preuzeti tu nekretninu ako onaj koji je podigao kredit nije u mogućnosti plaćati ga. Naravno, legalizacija se trebala naplatiti iz džepa vlasnika, a ne od minibanke. To je samo jedan od troškova koje su minibanke tjerale građane da plaćaju. Troškovi prijevoza, javnog bilježnika, sudskog tumača…Bilo je tu svašta, a sve to je ulazilo u glavnicu kredita na koju su građani morali plaćati kamatu.
Da je riječ o prilično očitoj prijevari govori da su te hrvatske tvrtke za trgovanje i upravljanje nekretninama osnovane od strane direktora i drugih visokih dužnosnika Raffeisena iz Austrije i Hrvatske. Otkrivamo vam popis tvrtki na koje je Austrijsko državno odvjetništvo bacilo sumnju da su upletene u cijeli skandal.
Što čeka Lalovac?
Sve oči mnogih žrtava ovih minibanaka okrenute su u novog ministra financija Borisa Lalovca. Za one koji ne znaju, Lalovac je prije svoje političke karijere bio bankar te je radio i za Raiffeisen International. Ako netko zna kako posluje ta banka, trebao bi to biti Lalovac te bi zaustavljanje i progon ovih minibanaka trebala biti stavka njegovog mandata. Prvo što bi Lalovac trebao napraviti je zatražiti Europski uhidbeni nalog i tražiti krivce po cijeloj Europi. To je jedini način da opere svoje ruke od kriminalnih radnji svojeg bivšeg poslodavca i pokaže da nije kao svoj prethodnik te da pokrene detaljnu istragu u svom ministarstvu i da počne disati za vrat cijelom DORH-u i USKOK-u.
Autor; N.K.