Lihvarske institucije ne poznaju moral, ne poznaju čovjeka, poznaju samo profit, želju za novcem. Nažalost, sustav u kojem živimo bazira se samo na profitu i interesu, a ljudi su stavljeni u sekundarni plan. Zakon je na korist ljudi, a protiv kapitala. Iza svih kreditnih institucija stoji kapital, a iza nas dobra volja i želja da se pomogne vama koji ste u tom problemu“

Saborski zastupnik Marin Škibola, 19.10.2017./Varaždin

Nakon uspješno posjećenog okruglog stola koji je održan u Zagrebu, u knjižnici Bogdan Ogrizović, ekipa stručnjaka i aktivista okupila se 19. listopada 2017. godine  i u Varaždinu,  kako bi  oštećenicima od austrijskih zadruga, ali i oštećenicima od drugih nelegalnih kreditora dali odgovore na brojna pitanja koja ih muče.

Za stolom su se tako našli pravni stručnjaci, odvjetnici Milko Križanović, Ana Galoši Comisso, dipl.pravnici  Ivica Marković i Dominik Vuletić, saborski zastupnik Marin Škibola,  novinarke Helena Krmpotić i Nada Landeka, ali i oštećenici koji su i inicijatori otpora bezočnoj pljački putem nelegalnih kredita – Neno Koljaja, Melita Jagar  i Branko Hleb.

Riječ dobrodošlice izrekao je domaćin okruglog stola Branko Hleb iz Varaždina, a par riječi  uputio je prisutnima  i vijećnik Juraj Rožić. “Dobro došli! Puno uspjeha vam želim u vašoj borbi. Čestitam vam na vašem zalaganju i podršci koju pružate osobama u potrebi. Najbolje razumijem kako se osobe u takvim situacijama osjećaju jer sam i sam prošao kalvariju.”

Narodni zastupnik Marin Škibola rekao je da nije bilo jednostavno doći do zakona koji je na snagu stupio krajem srpnja. „Lihvarske institucije ne poznaju moral, ne poznaju čovjeka, poznaju samo profit, želju za novcem. Nažalost, sustav u kojem živimo bazira se samo na profitu i interesu, a ljudi su stavljeni u sekundarni plan. Zakon je na korist ljudi, a protiv kapitala. Iza svih kreditnih institucija stoji kapital, a iza nas dobra volja i želja da se pomogne vama koji ste u tom problemu – rekao je Škibola te dodao da su u Saboru uspjeli nametnuti tu političku temu kao primarni problem koji se mora hitno riješiti.

„Nadam se da vam kroz svoje političko djelovanje mogu vratiti barem minorno nadu u politiku. Jer politika koja se 20 godina vodila u Hrvatskoj premrežena je raznoraznim kriminalima i lažnim obećanjima. Zakon je doživio jednoglasnu potporu u Saboru i to smatram čudom. Moramo se konkretno povezati i moramo biti solidarni jer bez pomoći jednih drugima nećemo ostvariti kolektivni uspjeh od tog zakona – poručio je nezavisni saborski zastupnik te dodao, otkad je zakon stupio na snagu, da je donesena jedna nepravomoćna presuda da je ugovor ništetan, te više od 30 odgoda ovrha.

To je bitno, dok se ne dođe do toga da je ugovor ništetan, da ste zaštićeni od ovrha i deložacija“  – zaključio je Škibola.

Neno Koljaja riječ je dao Ivici Markoviću, čovjeku koji je prošao sve nivoe borbe protiv nelegalnih kreditora, od sudjelovanja na deložacijama pa do direktnog sudjelovanja na izradi zakona.

„Današnja sudska praksa i njezina neujednačenost, odnos institucija prema oštećenicima, ukazuje na to da možemo očekivati da nećemo samo glatko pobjeđivati, već ćemo i gubiti. Možda u prvom stupnju nećemo uvijek dobiti sudske odluke u našu korist, ali nema priznanja poraza –  ili ćemo dobiti ili ćemo svi izgubiti“ rekao je Marković.

„Suci baš nisu skloni primjenjivati Zakon, zato smo bili prisiljeni podnijeti i kaznenu prijavu protiv sutkinje Dubravke Novaković koja je donijela presudu ne primjenjujući zakon.“

“Želim poručiti oštećenicima, ne odustajte.!”

“Ako je pripremno ročište već bilo zaključeno, ili ako je već bila glavna rasprava, ili u slučajevima gdje su sudci donijeli odluku u korist Raiffeisen zadruga ignoriravši novi zakon, a dužni su poštovati materijalno pravo, bit ćemo prisiljeni podnositi kaznene prijave protiv sudaca.  Zakon propisuje i mjerodavnost hrvatskog prava i nadležnost hrvatskih sudova, neovisno o tome gdje je sklopljen ugovor o kreditu. Pred nama predstoji težak pravni put, možda će biti i zakazanih deložacija u slučajevima gdje su već nekretnine prodane, ali mi ćemo se na to sve pripremiti.  

Imamo deset dokaza iz kojih dokazujemo da su ugovori sklopljeni u Hrvatskoj,  sve ćemo to dokazati, iako u našim parnicama tužitelj dokazuje da je ugovor sklopljen u Hrvatskoj, a tuženici tvrde da su ugovori sklopljeni u Austriji, ali mi ćemo u postupcima dokazati kako su se reklamirali, kako su nudili kredite, kako su „sređivali“ bonitet i dokumentaciju za odobrenje kredita,  plaćali posrednike, isplaćivali novac i naplaćivali rate. O svemu imamo dokaze.

Na žalost, protivna strana je veoma jaka. Sumnjamo da potplaćuju i suce i bilježnike, i institucije. Zbog toga nam se događa da nas suci pitaju u sudnici – „Kakav zakon, ja sam ovdje zakon“, ali sve to polako isplivava na površinu.”- završio je svoje izlaganje Ivica Marković.

Dr. sc. Dominik Vuletić profesor sa Ekonomskog fakulteta  rekao je par riječi o Zakonu o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenim u Republici Hrvatskoj.

„Drago mi je da sam u tome sudjelovao, naročito u „peglanju“ stručnog dijela zakona. Zakon je osporen pred Ustavnim sudom.  Zastupnik Škibola i ja sastavili smo očitovanje i u tijeku je postupak obrane zakona pred Ustavnim sudom. Mi smo uvjereni kako se Zakon neće srušiti.  Kako bismo što lakše pomogli oštećenicima osnovali smo udrugu Kreditni oštećenici. 

Austrijanci osporavaju Zakon, osporavaju i njegovu retroaktivnu primjenu, a cijelo vrijeme tvrde da se taj Zakon ne može primjenjivati na njih, obzirom da tvrde da su krediti sklopljeni u Austriji. Međutim, mi imamo dokaze kojim osporavamo sve njihove navode i dokazujemo suprotno, a ono što je najvažnije zaustavljene su deložacije kojih je neposredno pred usvajanje Zakona bilo mnogo.   Njihove navode pobija i odluka Ustavnog suda iz travnja 2017. godine kojom je utvrdio da je temeljni cilj svih propisa koji uređuju potrošačko kreditiranje zaštita potrošača te je ocjena Ustavnog suda da se člankom 19.j stavkom 1. ZPK-a ta zaštita dodatno pojačava, čime je legitimni cilj takve intervencije u postojeće ugovorne odnose suglasan s Ustavom i nije u neskladu sa zaštitom pravne sigurnosti kao jednog od aspekata vladavine prava.

Ustavni sud je  zauzeo stav da je u konkretnom slučaju dopuštena retroaktivna primjena zakona na ugovorne odnose koji su nastali prije donošenja ovog zakona, ukoliko ti odnosi nisu prestali prije stupanja na snagu predmetnih odredbi.

Ustavni sud također je zauzeo stav da su i odredbe o odgodi ovrhe u skladu sa Ustavom.

Iz niza detalja koji su nesporni mi dokazujemo da su ti ugovori sklopljeni u Republici Hrvatskoj. Odgoda ovrhe koja je propisana ovim zakonom je pravična i usklađena sa europskim propisima.  Međutim, ima i problema, a to je kod ishođenja odgode ovrhe na novčanim sredstvima. FINA ne želi postupati po sudskim rješenju, i za to moramo pronaći rješenje.”

Neno Koljaja rekao je da je prema njegovoj procjeni i iskustvu jako malo odvjetnika koji su ušli u ovaj problem. Za sada su tu odvjetnici koji su od početka bili uz oštećenike, kao i sudjelovali na izradi samog zakona sve do njegovog usvajanja:   Ana Galoši Comisso, Mario Poljak, Milko Križanović, a preporučena je i odvjetnica Mia Mihovilović iz udruge Kreditni oštećenici.

Novinarka Helena Krmpotić istaknula je koliko je teško bilo na putu do usvajanja Zakona koji štiti oštećenike.  U cijelu priču ušla je slučajno, godinama slušajući prijatelja koji se žalio na enormno visoke kamate, nemogućnost plaćanja rata kredita putem banke,  nenormalni porast iznosa kredita koji mu je obračunat u kojem se glavnica nikako nije smanjivala, a dug je svakodnevno rastao. Pregledavši papire shvatila je   o čemu se radi i profesionalno se posvetila istrazi i omogućila brojnim oštećenicima da dođu u medije kako bi animirali političare da pokrenu određene korake na donošenju zakona. Na žalost, njezino zalaganje rezultiralo je otkazom jer je kreditni lobi toliko jak da imaju utjecaj na svim područjima.  Ipak zahvaljujući  47 priloga o toj temi koje je odradila,  koji su emitirani na HRT4, u kojima su sudjelovali brojni gosti koji su javnosti prezentirali o kakvom nezakonitom i nelegalnom financijskom poslu se tu radi,  ipak  se počelo kretati prema konačnom rješenju, jer jedino čega se oni boje to su mediji. Na žalost, osim otkaza, izložena je i dodatnom progonu putem tužbi za klevetu. Međutim, sam sudski postupak postao je zapravo izvor korisnih informacija za oštećenike. Kroz sudski proces tužitelji su priznali da su ugovori sklapani u Hrvatskoj, da su plaćali posrednike, da su se rate kredite plaćale posrednicima koji su novac nosili u Austriju, i da su kredite u gotovini isplaćivali u Hrvatskoj. Isto tako je nesporno dokazano da su javni bilježnici bili opunomoćeni specijalnim punomoćima za  sklapanje kredita u Hrvatskoj.

Stojim i nadalje na raspolaganju oštećenicima, i ako im mogu pomoći u sudskim postupcima kao svjedok, a zahvaljujući svim saznanjima koja imam rado ću posvjedočiti.   Zahvaljujući mojem dugogodišnjem profesionalnom novinarskom radu još uvijek imamo medije preko kojih možemo javnost izvještavati o svim događajima, rekla je na kraju Helena Krmpotić.

Odvjetnik Milko Križanović također je naglasio da je javnost od svega najbitnija. “Mediji su ti koji kroje političku situaciju, a politika kroji zakone koji štite ljude. Zato, što više u medije.  Iako su nam usadili svijest da bez politike nema ništa, ja se osobno s tim ne bih složio, zapravo, bez javnosti i bez naroda nema ništa, javnost je ta koje može utjecati na politiku da mijenja zakone i donosi nove.

Što se ništetnosti tiče, ako je nešto ništetno, onda je to ništetno od samog početka.  Da bi se utvrđivala ništetnost ne treba dokazivati posebni pravni interes. Ništetnost može utvrđivati bilo tko, to mogu čak i ja učiniti za vas, ili bilo tko od vaših članova obitelji ili poznanika.  Cijela ova priča je zapravo jednostavna, ali su je zakomplicirali jer smo mi u stvari pokvareno društvo, okolina koje je pokvarena ne dozvoljava da se ovaj problem pravno riješi što bezbolnije.

I sam znam da ste stotinu puta čuli izreku „neka institucije rade svoj posao“, međutim  mi imamo institucije koje bi trebale stati na kraj nezakonitostima ali to ne čine.   Institucije su tu mogle odraditi veliki dio posla. Građanski odjel Općinskog državnog odvjetništva mogao je pokrenuti postupak ništetnosti i olakšati vam posao, ali i umanjiti troškove.     

Problem su nam i neki sudci. Sudci moraju poznavati zakon i dužni su ga primjenjivati.  Vi jako dobro znate da u Hrvatskoj ima i sudaca koji su u sprezi i sa agencijama za nekretnine, i sa drugim koji imaju interes da za malo novca dođu do vrijednih nekretnina, to isto moramo rješavati.

Pozitivno je da već imamo nepravomoćnu presudu koja se oslanja na Škibolin zakon.  Treba jasno naglasiti da ste vi u ovim poslovima prevareni, i da ste upali u osinje gnijezdo.  Sada vam nude nagodbe, zovu vas na dogovore, pregovore, jer je situacija vrlo nestabilna i rizična za suprotnu stranu.

Sudci su ovdje bitni, na njima je sada da primjenjuju Zakon i da donose odluke  na temelju Škibolinog zakona. Suci koji ne poštuju Zakon prijetnja su pravnom poretku.  Suci koji ne donose odluke primjenjujući zakone Republike Hrvatske čine kazneno djelo i treba ih kazneno prijaviti.

Još bih vam samo želio reći da neke ljude buni to što im ugovorima ne piše kredit, nego piše ugovor o zajmu, međutim, to je sve ništetno, i sve potpada po ovaj Zakon. Stoga vas pozivam da svi oštećenici koji do sada nisu podigli tužbe, da to odmah i učine, kao i da u ovršni predmet predaju  Prijedlog za odgodu ovrhe uz koji trebaju priložiti kopiju tužbe (s pečatom da je zaprimljena na sudu).

Situacije u kojima su vam već tužbe odbijene, ili u kojima je predmet već pravomoćno riješen,  nije nerješiv. Tužbu za ništetnost neka podnese netko od sudužnika, jamaca, ili neki član obitelji koji nije bio prije stranka u postupku, i ponoviti proceduru.  Slažem se sa kolegama da je najteža situacija sa FINOM, jer čak i kad sud donese rješenje o odgodi ovrhe, FINA neće osloboditi vaša novčana sredstva već ona stoje rezervirana na posebnom računu, i vi ne možete sa njima raspolagati. To treba riješiti.”

Odvjetnica Ana Galoši Comisso prva je dobila nepravomoćnu presudu kojom se ugovor o ništetnosti ugovora o kreditu proglašava ništetnim.  Do sada je ishodila i velik broj Rješenja o odgodi ovrhe.

Oštećenicima je poručila da joj je jako drago da je zalaganje na izradi i usvajanju zakona ipak dalo rezultate koje su doveli do toga da su suci drastično morali mijenjati stav u odnosu na prije nekoliko godina, i da sada donose sudske odluke kojima poništavaju ugovore o kreditu sklopljene sa kreditorima koji nisu imali dozvole za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske.

„Vi niste krivi za ovu situaciju. Doveli su vas  u zabludu, vjerovali ste da se radi o banci koja će biti korektna u odnosu prema dužnicima. Cijeli taj financijski posao stoji na klimavim nogama. Rješavali su kredite za koje nije trebala gotovo nikakva dokumentacija, ni bonitet, ni BON 1, BON 2, ni obračun plaća, ništa im nije bilo potrebno, samo vrijedna nekretnina.  Iz svih tih razloga, zbog činjenice da su na području Republike Hrvatske poslovali a a nisu za to imali nikakvih odobrenja propisanih Zakonom mi idemo u ništetnost takvih ugovora o kreditu. Zahvaljujući Marinu Škiboli imamo oružje u rukama s kojim se možemo boriti.  Tko do sada nije utužio, mora utužiti. Neki dužnici pogrešno misle da će se hipoteka s nekretnine skinuti po službenoj dužnosti. Na žalost neće, sve moramo dokazati na sudu. Stoga se pokrenite i napravite sve što je potrebno da biste zaštitili svoje nekretnine. 

Nije lako ni vama, ali ni nama kao odvjetnicima. I ja dobivam prijetnje, međutim, to se ne smije dozvoliti. Treba utvrditi istinu, i staviti stvari na svoje mjesto. Činjenica je da je njima jedini cilj bio doći do nekretnina i da su preprodavali vaše nekretnine koje je Albert Walter u ovršnim postupcima otkupljivao, kao i druge tvrtke koje su s tom namjenom osnovali.

Imam dokaze, specijalne punomoći koje su austrijske zadruge izdavali javnim bilježnicima u Hrvatskoj, imam Ugovore o kreditima na kojima je jasno istaknut obračun naknade za posrednike, imam čak i javnobilježničke akte na kojima je retroaktivno upisivan datum izrade akta. Na žalost, ima puno ljudi koji su financijski oštećeni, isplaćen im je samo dio novca, a zadužili su ih za puni iznos i na njega obračunavali kamate, a ima i ljudi koji nikada nisu dobili novac, a terete ih za visoke iznose. Tu se radilo o prijevari.  Sudska praksa propisuje da se mora dokazivati gdje su ugovori sklopljeni, zahvaljujući dokazima koje imamo mi ćemo sve to i dokazati, već sam to uspjela u nekim postupcima koji su nepravomoćno riješeni u korist dužnika. Ako tko od dužnika ima još neke dokaze koje nisam navela, kao i dokaze o njihovom oglašavanju na području Republike Hrvatske, ili oglase kojima su njihovi posrednici nudili kredite, neka mi to dostavi, to nam može biti korisno i može nam pomoći.” – rekla je odvjetnica Ana Galoši Comisso.

Nada Landeka, koja još od 2010. godine istražuje nelegalno poslovanje tzv. kreditnih ureda i austrijskih zadruga, način financiranja i način naplate kredita, izvijestila je dužnike o razgovoru u Ministarstvu pravosuđa sa državnim tajnikom, kojeg je prije nekoliko dana upoznala sa problemima koji su uočeni na primjeni Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodim obilježjem.

Naročito veliki problemi su uočeni kod podizanja tužbi za ništetnost ugovora o kreditu, i ugovora o zajmu sklopljenih sa tzv. investitorima i kreditnim uredima, a koji su svoje tražbine, nakon što su organizatori i neki djelatnici tzv. kreditnih ureda  pravomoćno osuđeni, prenijeli na treće osobe, koje sada ponovno ovršuju dužnike.  Istaknula da je protiv  18 članova zločinačke organizacije koji su se ujedinili u ovom nelegalnom financijskom poslu donešena pravomoćna presuda, da je tom presudom obuhvaćeno čak 660 oštećenika, ali se na nju mogu pozvati i mnogi drugi oštećeni koji nisu u presudi navedeni, ali svi oštećenici, kako oni koji su oštećeni od strane kreditnih ureda, tako i oni koji su oštećeni od strane austrijskih zadruga moraju podići tužbe i pokrenuti sve pravne radnje propisane zakonom kako bi se pravno zaštitili.

“Nema stajanja, nema predaje, pravna država ipak postoji, i svi mi ćemo poduzeti sve korake da se zakon primjenjuje. Ali i vi svi morate u tome pomoći, morate sami poduzeti sve propisane radnje, podići tužbu, podnijeti prijedlog za odgodu ovrhe, zabilježiti zabilježbu spora  u zemljišnim knjigama.   Važno je i naglasiti da iako u Škibolinom zakonu stoji da su ništetni oni ugovori koji su sklopljeni u Republici Hrvatskoj,  da čak i ako su neki ugovori o kreditu sklopljeni u Republici Austriji i oni su ništetni. To zato jer ugovori u međunarodnom pravnom prometu da bi bili pravno valjani moraju imati nadovjeru – Apostille, a koje ovi ugovori nemaju. Činjenica je da stvari u našoj zemlji ne funkcioniraju najbolje,  jer da pravna država postoji, onda ovakvih okruglih stolova ne bi ni trebalo, niti biste doživjeli ovakve situacije” – rekla je Landeka.

Na kraju izlaganja neki od oštećenika pitali su kakve su pravne posljedice ništetnosti? Što ih čeka nakon što sud ugovor proglasi ništetnim?

Prema zakonu, ako je ugovor ništetan svaka strana vraća ono što je primila. To znači da se vraća samo glavnica, bez kamata.  Oni koji su platili puno više nego što su primili, moći će tražiti povrat preplaćenog.  Tu će svakako biti potrebno i financijsko vještačenje, složili su se pravni stručnjaci Križanović, Galoši Comisso, Marković i Vuletić.

Oštećenici su pozvani da se pridruže okruglom stolu u Rijeci, koji će biti održan 22. listopada 2017. godine u 16. sati, kao i okruglom stolu na otoku Rabu, u slijedeću nedjelju, te su najavili okrugle stolove na istu temu i u drugim gradovima Hrvatske.

Autor: Nada Landeka