Nakon invazije u Grčkoj u svibnju 1941. na Akropoli u Ateni zavijorila se zastava s kukastim križem. Wehrmacht je zemlju držao pod okupacijom do 1944. U to vrijeme nacistička Njemačka ubija i pljačka po cijelom Balkanu. Ekonomski gubici iz rata i okupacije i danas su razlog za svađe.

Grčka, naime, smatra da je loše prošla na međunarodnim pregovorima o reparacijama, poslije kraja nacističke diktature. Novi premijer Alexis Tsipras inzistira na rješavanju toga problema i procjenjuje da Njemačka Grčkoj duguje nekoliko milijardi eura. Njemačka vlada uvijek je negirala takve tvrdnje. Ministarstvo financija u Berlinu navodi da su Grčki zahtjevi riješeni ranijim obeštećenjima.

„Beskamatni kredit“ na silu, koji nije otplaćen

Radi se o izravnoj ratnoj šteti zbog pljačke, ubojstava i uništavanja. Na osnovi ugovora iz 1960. godine, Njemačka je žrtvama nacističkih zločina u Grčkoj isplatila 115 milijuna maraka. Time bi trebali biti pokriveni svi pojedinačni zahtjevi za odštetu.

Međutim, rasprava se vodi i oko kredita na koji je Grčka država bila prisiljena: Narodna banka Grčke je 1942. morala nacistima dati beskamatni kredit od 476 milijuna rajhsmaraka. Tim novcem su nacisti službeno financirali svoje „troškove okupacije“ Grčke, ali taj novac Grčkoj nije vraćen. Zbog toga komisija stručnjaka u Grčkoj smatra da Njemačka Grčkoj i dalje duguje oko jedanaest milijardi eura.

Mir bez službenog sporazuma

Njemačka, međutim, smatra da je pitanje reparacija definitivno riješeno. Prva konferencija na tu temu održana je u Parizu, još u jesen 1945. godine. Grčkoj je tada pripao određeni postotak njemačkih reparacija za Drugi svjetski rat i ona je dobila materijal ukupne vrijednosti do dvije milijarde eura.

Londonskim sporazumom iz 1953. zapadne sile su rješavanje ostalih zahtjeva za reparaciju pomaknule do zaključenja mirovnog sporazuma. Osim toga, Njemačkoj su dugovi dijelom oprošteni. Međutim, mirovni sporazum između Njemačke i saveznika nikada nije formalno sklopljen. Umjesto toga 1990. godine na snagu je stupio takozvani „Sporazum dva plus četiri“ kojim se regulira ponovno ujedinjenje Njemačke. Taj sporazum priznala je i Grčka, a njime nisu predviđene nikakve daljnje reparacije.

Novi dug

 

Od izbijanja dužničke krize tema reparacija je u Grčkoj ponovo vrlo aktualna. Atina je 2010. od Europske unije morala zatražiti pomoć kako bi spriječila nacionalni bankrot. Njemačka je od tada Grčkoj pozajmila oko 65 milijarda eura.

Grčki premijer Tsipras više puta je ukazivao da bi te dugove trebalo prebiti s ratnom odštetom. Neki pravni stručnjaci u Grčkoj smatraju da je takav model moguć. Pritom se prije svega misli na potraživanja nastala zbog nevraćenog prisilnog kredita za troškove okupacije. Međutim, većina stručnjaka isključuje mogućnost da se, 70 godina poslije rata, povedu novi pregovori o reparacijama.

izvor; dw.de