Hrvatsko se gospodarstvo u 2014. smanjilo šestu uzastopnu godinu, a ekonomski izgledi i dalje su loši iako se u 2015. očekuje izlazak iz recesije. Pad gospodarstva usporen je tijekom 2014., čime je ukupan pad BDP-a iznosio -0,5 %.  Predviđa se da će rast u 2015. iznositi tek nešto više od nule, a u 2016. trebao bi blago porasti na 1 %.

S obzirom na te okolnosti ne očekuje se znatan pad stope nezaposlenosti, koja trenutačno iznosi 17 %. Unutarnja potražnja trebala bi progresivno početi pozitivno pridonositi rastu pod utjecajem ulaganja potaknutih financiranjem iz europskih fondova, dok bi izvozni rezultati i dalje trebali biti dobri s obzirom na nastavak oporavka uEU-u. Unatoč tome, znatna fiskalna konsolidacija i potrebe za razduživanjem negativno utječu na perspektivu rasta.

U ožujku 2014. Komisija je zaključila da Hrvatska bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Konkretnije, rizici koji proizlaze iz visokih vanjskih obveza, pada izvoznih rezultata, visoke zaduženosti poduzeća i brzog rasta duga opće države, a u kontekstu niskog rasta i slabe sposobnosti prilagodbe, zahtijevali su posebno praćenje i odlučne mjere politike.

Utvrđene neravnoteže snažno su obilježile preporuke po državama članicama koje je Vijeće Hrvatskoj

uputilo u lipnju 2014. U ovom Izvješću za Hrvatsku njezino se gospodarstvo ocjenjuje u kontekstu Komisijina godišnjeg pregleda rasta, u kojem se preporučuju tri glavna stupa ekonomske i socijalne politike EU-a u 2015.: ulaganje, strukturne reforme i fiskalna odgovornost. U njemu se u skladu s Planom ulaganja za Europumistražuju i načini za maksimalizaciju učinka javnih sredstava i pokretanje privatnog ulaganja. Konačno, u Izvješću se Hrvatska ocjenjuje u svjetlu zaključaka Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2015., a u kojem je Komisija utvrdila da bi bilo korisno dalje ispitati postojanost neravnoteža ili njihovo uklanjanje. Glavni su zaključci detaljnog preispitivanja sadržanog u ovom Izvješću za Hrvatsku sljedeći:

• Slab rast, odgođeno restrukturiranje poduzeća i izuzetno loši rezultati u pogledu zaposlenosti imaju korijen u neučinkovitoj raspodjeli sredstava. Niska zaposlenost djelomično je povezana s institucijama tržišta rada i političkim postavkama. Nepovoljnoposlovno okruženje bitan je čimbenik koji negativno utječe na sposobnost prilagodbe gospodarstva.

• Slaba vanjska konkurentnost i vrlo negativno stanje međunarodnih ulaganja ugrožavaju vanjsku održivost. Hrvatski robniizvoz i dalje znatno zaostaje za potencijalom. Čimbenici troškovne i netroškovnekonkurentnosti djelomično pridonose slaboj izvoznoj osnovici. Visoke obveze potiču odljev prihoda od ulaganja i izvor su ranjivosti.

• Sve veći dug opće države razlog je za zabrinutost, što dodatno pogoršavaju slabosti upravljanja javnim sektorom. Dugotrajna recesija u kombinaciji sa znatnim preuzimanjem obveza javnih poduzeća dovela je do naglog rasta javnog duga. Visoki i rastući kamatni rashodi mogli bi biti znak početka efekta grude snijega. Administrativna rascjepkanost i slabo upravljanje javnim sektorom dovodi do niske učinkovitosti potrošnje i lošeg upravljanja javnim financijama.

• Dug kućanstava i korporativni dug guše potrošnju i ulaganja. Oba sektora razdužuju se umjerenim tempom, ali je korporativni dug i dalje u velikoj mjeri koncentriran u slabo profitabilnim društvima, a potrebno je pratiti relativno visoke stope loših kredita, osobito u korporativnom sektoru. U Izvješću za Hrvatsku analiziraju se i ostali makroekonomski i strukturni problemi:

• Sadašnjim politikama potrebe ranjivih radnika nedostatno su riješene, dok se starije radnike odvraća od sudjelovanja na tržištu rada.

• Zdravstveni sustav izvor je fiskalnih rizika.

• Mrežne industrije usko su grlo za potencijal rasta gospodarstva.

• Slabosti obrazovnog sustava u kombinaciji s oskudnim inovacijskim kapacitetom mogle bi dugoročno ugroziti rast produktivnosti.

• Ograničeni administrativni kapaciteti dovode u pitanje potpunu apsorpciju sredstava iz fondova EU-a.

Određeni napredak ostvaren je u provedbi osam preporuka po državama članicama upućenih Hrvatskoj u vezi s postupkom zbog makrokonomskih neravnoteža. Druga faza reforme tržišta rada u potpunosti je provedena te su uspješno završene dodatne nadzorne dijagnostičke mjere nad bankama, čime je potvrđena otpornost hrvatskog bankarskog sektora. U većini područja obuhvaćenih preporukama zabilježen je blagi ili ograničeni napredak. Štoviše, i dalje nije provedena preporuka upućena Hrvatskoj u pogledu smanjenja pristupa prijevremenom umirovljenju, a koja povezana s postupkom zbog makroekonomskih neravnoteža.

U Izvješću za Hrvatsku obrađuju se izazovi politika koji proizlaze iz analize makroekonomskih neravnoteža:

• Administrativna rascjepkanost i loše upravljanje javnim financijama, uključujući u zdravstvu, pridonose znatnoj neučinkovitosti javnog sektora. Složena raspodjela funkcija struktura javne uprave, uključujući nedovoljnu artikulaciju nadležnosti lokalnih razina vlasti, za posljedice imaju slab nadzor nad javnim financijama, nisku učinkovitost javne potrošnje i slabe mehanizme za sprječavanje korupcije.

• Nefleksibilno poslovno okruženje prepreka je rastu. Stroga regulativa i visoko administrativno i parafiskalno opterećenje povećavaju troškove poduzetničkih aktivnosti. Slabosti u primjeni ocjene regulatornih učinaka i zakonodavnog planiranja pridonose regulatornoj nestabilnosti. Natjecanje na unutarnjem tržištu ograničeno je gotovo monopolističkim sustavom u kojem neka društva posluju. Visok udio javnih poduzeća u gospodarstvu stvara nejednake tržišne uvjete za privatna poduzeća. Neučinkovitost u pravosudnom sustavu utječe na troškove parničnog postupka.

• Nedostaci institucija i politika utječu na stanje na tržištu rada. Sustav isplate otpremnina priječi mobilnost radne snage i odvraća od primjene ugovora na neodređeno vrijeme. Slojevit sustav socijalnih naknada i vrlo povoljne mogućnosti prijevremenog umirovljenja destimuliraju rad. Sustav utvrđivanja plaća ne potiče usklađivanje dinamike plaća s makroekonomskim uvjetima.

• U pogledu korporativnog duga, izazov je osigurati brzi pristup restrukturiranju i pomiriti zaštitu vjerovnika s učinkovitosti postupka razduživanja, bez ugrožavanja financijske stabilnosti.

• Financijski sektor suočava se s izazovima povezanima s razinom intervencije države u gospodarstvo. Novije politike, uključujući zamrzavanje tečaja kune prema švicarskom franku za zajmove denominirane u švicarskim francima, naglašavaju potrebu za predvidljivijim pravnim sustavom, razmjernim i pravičnim intervencijama države u financijski sektor i provedbom trajnog sustava za rješavanje osobnog stečaja.

• Daljnja ulaganja u mrežnu infrastrukturu Hrvatskoj bi mogla omogućiti iskorištavanje svojeg geostrateškog položaja.

• Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada koči zaposlenost. Na inovacijski kapacitet negativno utječu niska razina privatnog i javnog ulaganja u istraživanje i razvoj, ali i slabosti u upravljanju javnim istraživanjem i strukturi instrumenata za potporu.

• Nedostatni administrativni kapaciteti sprječavaju potpunu apsorpciju sredstava iz fondova EU-a. Kapaciteti javne uprave osobito su slabi, a transparentnost i učinkovitost javne nabave niska je i na središnjoj i na lokalnoj razini.