Autor: Dragan Hazler/HAZUD
Proljeće je, vrijeme je sadnje. Trebalo bi posaditi sadnice oraha ili plodove orahe. Najbolje ih je posaditi u zapuštenim krajevima Hrvatske, između ostalih u Slunjskome i Ogulinskom kraju. Može i drugdje, što je pitanje Vašeg izbora. To bi trebalo učiniti radi buduće koristi, sadnice već za godinu, dvije mogu se prodavati i donijeti zaradu.
Trebalo bi održavati za gospodarstvenike i savjetodavna predavanja, u svrhu edukacije za obnovu napuštenih i uvođenje novih gospodarskih i drugih djelatnosti. Primjerice, podučiti ljude kako posaditi i uzgojiti voće, naročito orahe, lijesku, ukrasno drveće: jablane, lipe, pitome i divlje kestene, dud, bazgu…..
Ljude treba podučiti a i nagovoriti ih da obnavaljaju zapuštene kulture žitarica plodina i travnjaka…npr. sjetva prosa, zobi, ječma i raži.
Od plodina spomenut ću zapuštene domaće vrste kao što su zelje, kelj, korabu, kalerabu, razne vrste luka, razne repe, buče bundeve, tikvice… Odlična iznimka je Ogulinski i Čepinski kraj, koji su sačuvali domaće zelje i suvremenim kultiviranjem podmiruju ne samo dio Hrvatske, nego i izvoze.
Zapušteni su i travnjaci potrebni za ispašu blaga i za kosidbu sijena, dok Hrvatska danas uvozi sijeno, što poskupljuje proizvodnju mlijeka do neisplativosti.
Vrlo malo je i cvjetnjaka, veći dio ih je zapuštenih, a Hrvatska uvozi 80% cvijeća.
Farme magaraca mogu donijeti veliku dobit
U Hrvatskoj treba obnavljati čitav stočni fond, ali ovdje ću posvetiti posebnu brigu farmama magaraca. Magareće mlijeko je jako traženo, jako skupo i nema ga dovoljno na tržištima, za razliku od kravljeg mlijeka s golemim tržišnim viškovima pa proizvodnja postaje neekonomična.
Pašnjaka za magarce ima u izobilju, a magarci mogu poslužiti i kao turistička atrakcija.
U tu svrhu je potrebno organizirati predavanja za seljake. To se odnosi na sve krajeve Hrvatske. Do Drugog svjetskog rata u Središnjoj Hrvatskoj bilo je vrlo mnogo magaraca, koji su služili uglavnom za nošenje tereta. Postojala je i jedna šaljiva izreka „Kršna Liko – zemljo magaraca!“
Farme magaraca mogu postati vrlo zanimljive radi magarećeg mlijeka, koje je vrlo skupo, a tek simbolično zadovoljava potrebe. Magareće mlijeko može postati glavni hrvatski izvozni proizvod.
Za organiziranje farma magaraca, najbolje je angažirati veterinare. Magarci bi u svim turističkim dijelovima Hrvatske dobro došli kao turistička atrakcija.


