I nakon dvije godine od najveće prirodne katastrofe u novijoj hrvatskoj povijesti stanovnici istočnog dijela županjske Posavine još uvijek traže odgovor na pitanje tko je krivac za puknuće savskog nasipa koje je u svibnju 2014. godine prouzročilo nezapamćene poplave i golemu materijalnu štetu.
Više od 1500 osoba s poplavljenog područja tri mjeseca nakon poplava podnijelo je kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, koje je nakon dva mjeseca predmet ustupilo na odlučivanje ŽDO-u u Osijeku. Odluka još nije donesena.
Iz Odvjetništva je stiglo samo šturo objašnjenje: “Radi utvrđivanja uzroka ovog događaja i eventualnog počinjenja kaznenog djela ŽDO u Osijeku provodi opsežne izvide, koji su još uvijek u tijeku. Budući da je, sukladno s odredbom članka 206. Zakona o kaznenom postupku, provođenje izvida tajno, u ovom vam trenutku ne možemo dati detaljnije podatke”, kazao je zamjenik i glasnogovornik ŽDO-a u Osijeku Zvonko Kuharić. Radi se, naime, o složenom predmetu, u kojem je bila potrebna sveobuhvatna analiza mogućih propusta koji bi bili u uzročno-posljedičnoj vezi s probojem nasipa i nastalim posljedicama. Neslužbeno doznajemo da je posao pri samom kraju i da će odluka vrlo brzo biti objavljena. A o njezinu ishodu ovisit će puno toga.
Čekaju ih visoki troškovi tužbe
Oko 800 mještana iz poplavljenih sela odlučilo je pričekati s pokretanjem parničnog postupka i tužbe protiv RH za naknadu štete do odluke ŽDO-a kako bi se vidjelo postoji li kaznena odgovornost za pucanje nasipa. Ljudi se, naime, plaše visokih troškova, primjerice, troškovi sudske pristojbe i potrebnih vještačenja iznosili bi sasvim sigurno između 15.000 i 20.000 kuna, i to po svakom pojedinačnom predmetu. A tu je i neizvjesnost oko ishoda spora, jer ako bi tužba bila odbijena, tada bi dodatno morali snositi troškove rada Državnog odvjetništva, koji mogu iznositi i do 25.000 kuna.
Revoltirani su, kažu, poražavajućom činjenicom da odluka o kaznenoj prijavi još nije donesena.
– Poplave se nisu dogodile zbog prelijevanja vode preko nasipa, nego zbog proboja nasipa, a sva dokumentacija, fotografije i sl. dostupni su na internetu, tako da začuđuje totalna neaktivnost Državnog odvjetništva oko definiranja “nepoznate osobe” na koju bi se kaznena prijava odnosila te oko razloga pucanja nasipa – komentirao je još u veljači prošle godine županjski odvjetnik Dražen Štivić – prenosi Glas Slavonije.
Mještani upozoravaju da su i nakon dvije godine od poplava ostala otvorena mnoga pitanja. Smatraju da su u njihovu slučaju najviše zakazale Hrvatske vode, koje su odgovorne za obranu i zaštitu od poplava i održavanje nasipa. Mještani koji su davali iskaze DORH-u tvrde da imaju dokaze o tome da su pet dana prije puknuća Hrvatske vode od svojih ljudi na terenu dobivale pismena upozorenja o zabrinjavajućem stanju nasipa, u kojima hitno traže ljudstvo, rasuti materijal, mehanizaciju…
Je li nasip ipak miniran?
– Puno je toga što podgrijava i sumnje da je nasip miniran, jer takva detonacija, nakon koje je voda šiknula u vis, i ogroman krater koji je ondje ostao upućuju na to da nije riječ o običnom puknuću – zaključuju mještani Rajeva Sela.
Teoriju o navodnom namjernom miniranju nasipa na neki način je insinuirao i vodeći hrvatski demograf, doktor Stjepan Šterc.
A u lipnju se, neslužbeno doznajemo, na Općinskom sudu u Vukovaru, stalnoj službi u Županji, očekuje i prva prvostupanjska presuda zbog uskraćivanja prava na obnovu poplavljene kuće. Naime, oštećeni Gunjanac, kojemu država nije htjela obnoviti kuću jer u vrijeme poplava nije u bio u njoj, pravdu je odlučio potražiti na sudu. Na temelju dosadašnjeg tijeka rasprave uvjeren je u pozitivan ishod, što bi zasigurno bilo vjetar u leđa svima onima koji su zakinuti i ostali bez obnove objekata u svome vlasništvu.
I čitatelji koji komentiraju tekstove o pucanju nasipa ne vjeruju u slučajnost. Pročitajte jedan od komentara:
Izvor: Glas Slavonije
