Nakon što je Petrina optužio šibenske suce, oglasio se i Kajin tvrdnjom da je “Šibenik nula spram Istre”.
– Policija čak odradi posao, ali DORH i PNUSKOK pod štafetnom palicom politike sve guraju pod tepih. Suci nisu presudni. Oni su samo dio igre. Bitni su državni odvjetnici i PNUSKOK. Oni koji nakon karijere u DORH-u postaju zastupnici gradova, općina, komunalnih poduzeća, županija…Oni su ti koji determiniraju bilo koju istragu. Najprije štite vlast, lokalnu ili nacionalnu, a potom od istih dobivaju posao. Šibenik je spram Istre nula. Jedino tko su gori od ovih struktura su o politici ovisni mediji. Poglavito lokalni. Zastupnici tu igru ne igraju. Zašto se napada Sabor? Da bi se šutjelo o medijima, DORH-u, sudstvu i kapitalu- poručuje Kajin referirajući se na reakciju UHS-a koji su priopćenjem izrazili zgražanje zbog istupa nezavisnog saborskog zastupnika Stipe Petrine. Osebujni Petrina u Saboru je ustvrdio da u hrvatskom sudstvu vlada nezakonje i korupcija te iznio sumnju da suci šibenskog Općinskog i Županijskog suda rade nezakonito. U priopćenju koje potpisuje šef UHS-a Đuro Sessa, udruga izražava zgražanje stoga što je u 2016. godini moguće da saborski zastupnik ne posjeduje elementarna znanja o ustavnom poretku i načelu trodiobe vlasti, da je moguće uvredama, neutemeljenim optužbama i difamacijama inspiriranim osobnim interesima na ovaj način prekršiti civilizacijske dosege uljuđenog demokratskog društva, ali i da takve eskapade dobivaju medijsku pozornost.
– Zastupnika Petrinu, ali i sve one koji mu aplaudiraju i koji podržavaju njegove istupe podsjećamo da se sudske odluke mogu jedino ispitivati u postupku pravnih lijekova i da je sudnica jedino mjesto gdje se može argumentirano štititi svoja prava- navode u priopćenju. Podsjetimo, Petrina je u Saboru ustvrdio da je svih 13 sudaca šibenskog Županijskog suda uhvaćeno u nedozvoljenim aktivnostima i najgorim kaznenim djelima.
– Na tom sam sudu osuđen u dva premeta koji nemaju veze sa zdravom pameću, uz naglasak da su oba pala na Europskom sudu za ljudska prava. Postoji opravdana sumnja da je Županijski sud u Šibeniku uvezan sa strukturama političke moći i kriminalnim općinskim državnim odvjetništvom, kojim upravlja Irena Senečić koja je korumpirana- naveo je primoštenski gradonačelnik dodajući da postoji sumnja kako suci šibenskog Općinskog suda nezakonito sude. Uistinu od slučaja Bandić do slučaja Mamić te brojnih drugih mnogo je paradoksalnih situacija u hrvatskom pravosuđu, a sve one mogu se svesti tek pod jedan zajednički nazivnik, realno u Lijepoj našoj rijetki su suci koji su za neke svoje postupke doista odgovrali. No, to ne znači da obavljaju svoj posao pravovaljano, već da je sustav duboko zatrovan, pa tko je jači po njihovim se pravilima igra. Ta dovoljno govori činjenica da je bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nedavno bio jedan od kandidata za Ustavnog suca, a o liku i djelu istoga javnost je i više nego dobro upoznata. S druge strane, U Hrvatskoj se doista samo suce ništa ne smije pitati, a kada ih se prozove onda je to kako bi kazao sudac Sessa zadiranje u neovisno pravosuđe. Kada ih se pita za imovinu, tada je to nepristojno rekao bi sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela. U današnjoj Hrvatskoj suci su postali posebna kasta koja za sebe traži nedodirljivost i imunitet, ali bez imalo odgovornosti. Istovremeno, aktualna vlast za pravosuđe ionako nema vremena jer trzavice između Mosta i Domoljubne koalicije svedene su na prizemne, plitke i primitivne teme u kojima mjesta za govore o reformama naprosto nema. Svega je nekoliko primjera u kojima su suci procesuirani i osuđeni. Jedan takav jest sudac splitskog Općinskog suda Josip Popadić, koji je osuđen na osam mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine za davanje lažnog iskaza pred sudom. Mada je presuda postala pravomoćnom u rujnu 2012, sudac Popadić i dalje je nastavio obnašati svoju dužnost. Tu je i bivši sudac Visokog trgovačkog suda Bariša Gašpar osuđen zbog primanja mita i zloporabe položaja na jedinstvenu kaznu od godinu i 10 mjeseci zatvora. Izrečena mu je mjera zabrane obavljanja zvanja u trajanju na pet godina, a naložen mu je i povrat 25 tisuća eura mita. Zgodna priča svakako je imovina sudaca.

Imovina sudaca
Branko Hrvatin predsjednik Vrhovnog suda, ako je suditi po njegovoj imovinskoj kartici nije vlasnik ni jedne nekretnine u Zagrebu, ali je zato njegova supruga vlasnica stana od 60 kvadrata u središtu metropole. Ima mjesečnu plaću od 22 tisuće kuna neto, a od honorara zarađuje oko sedam tisuća kuna mjesečno, kada se zbroje sudačka plaća i stalni mjesečni honorari, Hrvatin mjesečno prima oko 30 tisuća kuna. Kada već govorimo o Hrvatinu spomenimo da ga je na to mjesto 2005-te ustoličio Stipe Mesić.Ovaj Labinjanin po završetku osnovne škole s obitelji dolazi u Zagreb jer preseljenje biva poslovno uvjetovano budući da je njegov otac kao provjereni lokalni partijski kadar unaprijeđen na republičku, a kasnije saveznu razinu. Hrvatin stariji ostat će upamćen kao posljednji predsjednik Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije. U posljednjim danima socijalističke Jugoslavije uspješnu karijeru počeo je graditi i njegov sin Branko. Danas je Branko Hrvatin predsjednik Vrhovnog suda, a kada se zbroje sudačka plaća i stalni honorari, Hrvatin mjesečno itekeko lagodno živi. Šefica Kaznenog odjela Vrhovnog suda Ana Garačić posjeduje stan u Zagrebu od 87 kvadrata. Plaća na Vrhovnom sudu joj je 18 tisuća kuna, a solidan iznos ubere i od honorara, otprilike oko 14 tisuća kuna mjesečno. Najvećim djelom od Hrvatske odvjetničke konore, od predavanja vježbenicima. Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i sudac Vrhovnog suda Sessa posjeduje pola obiteljske kuće s vrtom u Dubrovniku, stan od 66 četvornih metara u Zagrebu, a Sessa je supruzi darovao stan u Velom Lošinju kupnjem od sudskih odšteta koje je naplatio nakon dobivenih parnica protiv Dobroslava Parage, Večernjeg i Slobodne Dalmacije te malim zajmom od obitelji. Redovita primanja ovog suca iznose 18. 400 kuna, a 3300 kuna dobiva od najma stana u Zagrebu. Marin Mrčela sudac Vrhovnog suda u Zagrebu posjeduje dva velika stana i kuću u Tugarima sa zemljom, što je dar od roditelja. Kao sudac zarađuje mjesečno 18 tisuća kuna neto, a zaradi i on dakako dodatne prihode veće od sto tisuća kuna.
Nisu ništa siromašniji niti suci Ustavnog suda, a najimućniji jest kum Vladimira Šeksa sudac Miroslav Šeparović, koji je prije ovoga posla bio odvjetnik, te kao takav imao znatno veća primanja. U to vrijeme zarađivao je preko 2,6 milijuna na godinu, uz prihode od članstva u saborskoj službi od 51 tisuće kuna. Na Ustavnom sudu zarađuje 18.682 kune mjesečno, suvlasnik je sa suprugom pet stanova u Zagrebu ukupno vrijednih preko sedam milijuna kuna. Ima pet pokretnina a od najma nekih stanova supružnici Šeparović zarade 74 tisuće kuna. Tu je i vikendica u Svetoj Jani čijih sto kvadrata vrijedi oko 370 tisuća kuna, a i u Blatu na Korčuli posjeduje kuću s okućnicom od sto kvadrata vrijednu 150 tisuća kuna. U Prižbi na istom otoku ima vikendicu jednake kvadrature vrijednu 740 tisuća kuna. Suvlasnik je dviju ruševina na Pelješcu površine 1,25 hektara vrijednih oko 90 tisuća kuna, jer u priči je i poljoprivredno zemljište, tu su i tri pištolja, umjetnine i sat te štednja. A na ime supruge prepisane su dionice INA-e u vrijednosti 43.200 kuna.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec zarađuje oko 20 tisuća kuna mjesečno, radi i na Pravnom fakultetu, ima stan od 180 tisuća njemačkih maraka koji se nalazi u Zagrebu, riječ je o nekretnini od 70,61 kvadrat. Vozi Peugeot, a od honorara za znanstveni rad zaradi oko 35 tisuća kuna te ima dva kredita. Mato Arlović mjesečno prima oko 18 tisuća kuna, za najam stambeno-poslovnog prostora godišnje ubere oko 57.500 kuna, suvlasnik je petosobnog stana u Zagrebu od 225 kvadrata, dvosobnog od 80,76 kvadrata i trosobnog od 84 kvadrata u Osijeku. Suvlasnik je još dva zemljišta u Orahovici. Ostale pokretnine ukupno je procijenio na 465 tisuća kuna. Naveo je kao vrijednu imovinu umjetnine, biblioteku a u imovini supruge i jedan pištolj. Ima štednju od 85.500 eura, vozi Škodu iz 2009. godine.
Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić ima stan od 120 kvadrata u Zagrebu te pola kuće od 75 kvadrata i tri hektara oranica u Virovitici. Vozi se u Audiju A4, a ima kredite od 470.000 kuna. Dinko Cvitan vlasnik je pola kuće za odmor od 40 metara četvornih u Šibeniku, vozi Hyundai Sonatu 2.0 iz 2000, a supruga mu ima stan od 74 kvadrata u Sesvetama.
Svakako je zanimljivo baciti pogled i na trojku koja je odlučivala o slučaju Sanader, a nju čine sutkinja Senka Klarić Baranović koja je predsjedavala vijećem Vrhovnog suda, članica istog bila je Ileana Vinja dok je sudac izvjestitelj bio Marijan Svedrović. Sutkinja Klarić Baranović poznata je iz slučaja Glavaš, kada je predsjedavala sudskim vijećem koje je odlučivalo o žalbi Branimira Glavaša koji je bio nepravomoćno osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina. Još je jedan slučaj vezan uz HPB Bankomat završio na njezinom stolu, a o toj trakavici naš je portal i ranije izvještavao.
Naime, jedan od klijenata banke je uputio žalbu Vrhovnom sudu žaleći se na prekoračenje rokova za podizanje optužnice. Od Vrhovnog je suda umjesto rješenja dobio više falsifikata sa različitim obrazloženjima, krivo upisanim oznakama spisa i imenima optuženih. Predmet je završio na Ustavnom sudu koji se proglasio nenadležnim, a optuženi klijent Banke je zatražio provođenje inspekcijskog nadzora nad radom Vrhovnog Suda i sudaca koji su počinili nezakonitosti i nepravilnosti u radu. Kako se priča dalje razvila do danas nije poznato. No, znano je da je presuda Vrhovnog suda u slučaju Glavaš nedavno ukinuta odlukom Ustavnog suda.
I na popisu imovine sutinje Vinja kriju se zgodni detalji. Dotična je naime vlasnica dvaju stanova u Zagrebu te jednog stana u Zadru. Tu je i četvrtina obiteljske kuće u Makarskoj, ali i gradilište u Karlovcu te dio drvene klijeti u Sloveniji. Posjeduje i Opel Corsu, a dio imovine otplaćuje kreditom. Sve to uspjela je postići s plaćom od oko 18.890 kuna te honorarima koji iznose oko sedam tisuća kuna. I njezin kolega Svedrović prima honorare, a radi se o iznosu od oko 20 tisuća kuna. Njegova plaća iznosi oko 18 tisuća kuna te posjeduje stan u Zagrebu i Dubrovniku. Nadalje, tu su knjige i umjetnine vrijedne oko 250 tisuća kuna te ušteđevina od 580 tisuća kuna. Inače, mjesečna neto plaća sudaca Vrhovnog suda iznosi najviše 19 tisuća kuna, što ovisi o godinama staža iznimka je tek Hrvatin s nešto većim prihodima. Ipak, suci su specifični po tome što su češće angažirani na honorarnim poslovima te rade i kao predavači sudačkim, odvjetničkim ili javnobilježničkim pripravnicima te na pravnim fakultetima, članovi su komisije za pravosudne ispite pri Ministarstvu pravosuđa, angažirani su kao članovi posebnih tijela i slično te zahvaljujući tome uberu solidne prihode. No, sve u svemu kada se podvuku crte, jasno je da ih za porijeklo imovine nije pristojno pitati.