Sahrana civilnih žrtava Ivezića je istoga dana kada i veličanje lažnoga ustanka u Srbu
U organizaciji Ministarstva branitelja RH, Udruge Ličana župe Boričevac i Zajednice povratnika u Ličko-senjsku županiju 27. srpnja 2017. su na Mjesnom groblju Boričevac dostojno sahranjeni posmrtni ostaci 24 civila iz sela Ivezići kod Brotnje.
Njih su tzv. ustanici, a zapravo mješavina partizana i četnika, u ljeto 1941. odveli do Dabine jame i bez trunke grižnje savjesti pobacali u 20 metara duboki bezdan. Jedina krivnja tih staraca, žena i djece bila je što su bili Hrvati. Ne zna se tko je točno organizirao likvidaciju ukupno 37 Ivezića, ali se zna da je prvi komunista kotara Donji Lapac na početku II. svjetskog rata bio Đoko Jovanić, kasnije general JNA. Na tome je području u vrijeme koje se i danas lažno naziva ustanak u Hrvatskoj živote uzgubilo ukupno 430 civila hrvatske nacionalnosti.
U Srbu je stoga ove 2017. godine 29. srpnja organiziran „ples po kostima“ ubijenih civila jer država Hrvatska unatoč mnoštvu povijesnih podataka nije do danas zabranila veličanje lažnog ustanka 27. srpnja, a zapravo početak genocida nad Hrvatima Istočne Like. Nakon 76 godina svoj spokoj našlo je tek dio ubijenih Ivezića čiji su posmrtni ostaci prije pet godina ekshumirani iz Dabine jame i poslani na identifikaciju u Zavod za sudsku medicinu u Zabrebu. Tamo je ustanovljeno da se među žrtvama nalaze i posmrtni ostaci sedmero djece u rasponu od 3 do 14 godina.
Komemoracija je započela u 10 sati kod obnovljene crkve Uznesenja blažene djevice Marije u Boričevcu. Svetu misu predvodio je biskup dr. Mile Bogović, jedan od nagorljivijih pobornika traženja istine o pogromu nad civilima 1941. godine.
U Srbu je, uslijed nepobitnih povijesnih činjenica i argumenata koji dokazuju brojne zločine nad Hrvatima, na “Dan ustanka u Srbu” koji je i ove godine Milorad Pupovac obilježio okupljanjem u Srbu dana 29. srpnja, održan prosvjedni skup u organizaciji A-HSP.
Brojni građani okupili su se u Bruvnu i u 10,00 sati krenuli u Krvavi Srb u zajedničkoj koloni i u pratnji policije.
U SRBU SE SLAVI ČETNIČKI POKOLJ NAD HRVATSKIM NARODOM!
Tijekom četničkog ustanka u Srbu koji je započeo 27. srpnja 1941. godine četnici su ušli u Brotnju, zaselak između Donjeg Lapca i Srba te okrutno pobili sve članove 6 obitelji Ivezić, ukupno 37 osoba, među kojima je bilo 12-ero djece u dobi od tri do 14 godina. Žrtve su žive bačene u obližnje jame – u jamu na Dabinom vrhu, u Srpskome Klancu te u jamu Golubinku. Od gornjih žrtava, 19 ih je poslije upornih zahtjeva rodbine i suseljana tek u svibnju 2014. uz pomoć speleologa ekshumirano iz jame na Dabinom vrhu dok ostale lokacije još čekaju na ekshumaciju koja se nije dogodila usprkos najavama nadležnog ministarstva (Uprava za zatočene i nestale Ministarstva branitelje).
Zločini nad Hrvatima dogodili su se i u ostalim selima župe – Poljica, Mišljenovac, Jasenovača, Donji i Gornji Lapac, Oraovac, Bubanj Veliki i Mali. Za vrijeme „četničkog ustanka“ stradavali su i Hrvati iz ostalih dijelova i naselja na tromeđi Like, Dalmacije i Bosne – iz Drvara i okolice (Vrtoče i druga sela), iz Bosanskog Grahova i okolice (naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga) kao i Hrvati iz područja između Bihaća i Bosanskog Petrovca (Krnjeuša, Lastve i ostala sela). „Četnici“ su u Drvaru ubili 300 Hrvata i nepoznat broj muslimana, u Bosanskom Grahovu 62 hrvata, u ukupnoj župi usmrćeno je 568 osoba a u Krnjeuši 130 hrvata. Poznata je sudbina hodočasnika ubijenih kod Drvara na povratku s blagdana sv. Ane, zajedno s njihovim svećenikom Waldemarom Maximilianom Nestorom, kada su četnici iz kompozicije vlaka u postaji Vaganj izveli sve katolike uključujući i svećenika Nestora, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču kod Drvara.
Hrvati iz Boričevca u noći između 1. i 2. kolovoza 1941. g. bili su prisiljeni pobjeći u Kulen Vakuf, a 2. kolovoza četnici su ušli u Boričevac, razorili ga i pobili preostalo stanovništvo.
Svećenika Don Juraja Gospodnetića mučili su četnici, vodili kroz Bosansko Grahovo i iživljavajući se na njemu, da bi ga na kraju doveli u Srb i ispekli na ražnju.
Na sličan način započela je i pobuna Srba u Srbu 25. srpnja 1990. godine.
Zašto se dopušta Miloradu Pupovcu da nakon Domovinskog rata, “obilježava” proslavu četničkih zločina učinjenih prema Hrvatima na tom području. ?
Četnički spomenik u Donjem Srbu izgrađen je 1951. godine, a obnovljen 2010. godine. Na tom mjestu do 1951. godine nalazila se katolička kapelica i katoličko groblje. Srbi su sravnili sa zemljom kapelicu i groblje, navozili zemlju, stvorili umjetno brdo i na njemu izgradili četnički spomenik ispred kojeg neprijatelji Hrvatske slave pokolj nad nevinim Hrvatskim narodom.
Zar nije vrijeme zaustaviti veličanje četničkih zločina nad Hrvatskim narodom, krajnje vrijeme suprostavljanja ideologiji Velike Srbije.
Naša dužnost je da sve Hrvatske žrtve branimo i ne zaboravimo, naša dužnost je da ne dozvolimo Miloradu Pupovcu da slavi njihov pokolj.
Bog i Hrvati!
Za dom spremni!
L.O./Lika.portal/Dražen Keleminec
video – Prilog A-HSP-a na TV Lokiju u sklopu prosvjeda u Srbu 2017. godine