Datum objave: 09. studeni 2015./Piše: N.L./hazud.hr

Umjesto masovnog napada na bioraznolikost kojem smo svjedočili ovoga ljeta,  potražnja za smiljem može se zadovoljiti plantažnim uzgojem. “Smilje je idealno za ekološku poljoprivredu. Za razliku od lavande nema urođenu sklonost da raste u neautohtonim staništima, a to je naša velika ekonomska prednost”, kaže Goran Vitanović koji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u okolici Zadra uzgaja sadnice smilja.

Kako je došlo do toga da je biljka koja je oduvijek ukrašavala jadranski krš i na koju nitko nije obraćao previše pozornosti odjednom preko noći postala “roba“, i to tražena roba?

Smilje  raste samo na jadranskoj obali, u Hercegovini, Crnoj Gori i na Korzici, a popularnost proizvoda od smilja u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji – macerata, ulja i čaja – stalno raste. Velika potražnja, a ograničena ponuda, dovodi do rasta cijene otkupa smilja. Tako se prije šest godina cijena sirovog ili svježeg smilja kretala oko 3,5 kuna po kilogramu, prošle godine je bila oko 5 do 7 kuna, a ove godine je skočila na astronomskih 7 do 12 kuna, dakle cijena znatno veća od one koja se dobije za pšenicu ili krastavce za koje se mora dobro naraditi da bi izrasli.

Obzirom na potražnju, plantažni uzgoj smilja  je prava odluka.  Goran Vitanović, po struci agronom i vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Zadra  na svom OPG-u uzgaja i sadnice smilja.

Smilje dobro podnosi nedostatak vode i veliku insolaciju i idealno je za ekološku poljoprivredu. Ta biljna kultura nije zahtjevna u pogledu prehrane, navodnjavanja i zaštite. Može se uzgajati i na manje vrijednim tlima, pa čak i na kamenjaru. Uz to, smilje dobro podnosi nedostatak vode i veliku insolaciju i idealno je za ekološku poljoprivredu. Za veći prinos bolje je imati kvalitetniju zemlju, raditi na prihrani i pravovaljanom navodnjavanju, ali smilje je i za manje intenzivnu poljoprivredu hvale vrijedno upravo zato što se uz male troškove održavanja mogu postići značajni gospodarski rezultati“. Goran Vitanović, na svom OPG-u,  uz ekološki uzgoj povrća uzgaja i prodaje i šestomjesečne do trogodišnje sadnice smilja.

Ulje od smilja je jak antiseptik, djeluje protugljivično, protubakterijsko i antivirusno. Jednaka potražnja je i sa kaduljom, koja se također može plantažno uzgajati, baš kao i smilje.

Ulaganja u uzgoj smilja su minimalna, nešto manja nego kod uzgoja lavande, a interes je velik i stalno u porastu. Vitanovića zovu ljudi iz svih  krajeva Hrvatske koji trebaju sadnice za početak, ali i radi savjeta o  razvoju već zasađenih plantaža. Pitaju ga  bezbroj pitanja:  može li i pod kojim uvjetima rasti smilje u kontinentalnim krajevima RH, o zaštiti bilja, načinu navodnjavanja…“.

Plantažno uzgojeno smilje za Hrvatsku može biti značajna ekonomska prilika jer, za razliku od lavande, nema urođenu sklonost da raste u drugim neautohtonim staništima. Ukratko, smilje se može uzgajati i brati samo na vrlo ograničenom području planeta, a nekom srećom je to ovo područje gdje mi obitavamo, a gdje su staništa i drugih biljnih vrsta koje su zanimljive industriji.