Kreativnost mafije koja je duboko ukorijenjena u Hrvatskoj može se uspoređivati sa najnagrađivanijim hollywoodskim filmovima. Ni pljačke iz prošlosti nisu još razriješene, a oni su već smislili plan i strategiju kako ostvariti nove. Pljačku ovakvih razmjera nije moguće provesti bez koordinacije sudova, FINE, policije, sudskih vještaka, stečajnih upravitelja, DORHa i Vlade RH koja na sve to šuti i mirno gleda.
Razotkrivamo vam hrvatskog kriminalnog grabežljivog oktopoda čije krakove čine MUP/DORH, stečajni upravitelji/likvidatori, USKOK, sudovi i suci, Vlada RH, tajkuni, Porezna uprava, sudski vještaci
Kada je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić nedavno u medijima izjavio da je Hrvatska kriminalna država, jedni su se zgražali, dok su drugi, ponajviše žrtve hrvatskog pravosuđa, odahnuli. Konačno se pojavio netko tko nije slijep na sva događanja i nezakonitosti u hrvatskom pravosuđu, na ogromnu nepravdu koja se prelama preko leđa građana. U normalnim okolnostima, kada Hrvatska ne bi bila kriminalna država, svatko tko se obrati sudovima sa zahtjevom za zaštitu nekog prava, mogao bi očekivati sudsku odluku utemeljenu na zakonu. Međutim, u Hrvatskoj je već dugo vremena vrlo teško takvo što dočekati, a sanjarenje o pravnoj državi više je nedosanjani san nego li izglednost.
A gdje je zapravo zapela ta tako dugo iščekivana pravednost?
Ne biste vjerovali, ali zapela je upravo u istom leglu i jazbini odakle se pravda i očekuje. Kao jedno tijelo djeluju u sprezi policija, sudovi, stečajni upravitelji, sudski vještaci, likvidatori, odvjetništvo, inspektori Ministarstva financija uz opće sljepilo političara i Vlade RH….Do te mjere su ujedinjeni, da se osobi koja sve to promatra, čini da su zapravo suci, sudovi, stečajni upravitelji, likvidatori i odvjetništvo vlast, Vlada je tek poslušnik, a građani su najvećim dijelom žrtve. Onaj preostali dio populacije koji se ne mogu nazvati žrtvama, dio je onih koji s guštom dijele kolač.
Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa upoznati su sa svim do sada puno puta spominjanim problemima na sudovima, u DORH-u, i u drugim institucijama „koje rade svoj posao“, ali im očigledno iz nekog razloga ovakvo stanje odgovara, osim ako im posao nije zataškavati kriminal i štititi kriminalce, otimače i krivotvoritelje.
Da nije tako, vrlo bi se jednostavno mogao riješiti problem korupcije, no iz niza podataka i analiza dade se zaključiti, kako ovakvo kriminalno stanje u državi zapravo onima koji njome vladaju – odgovara.
Brojni su dokazi koji ukazuju na malverzacije još od pretvorbe i privatizacije, kada su za male novce snalažljivi stekli vrijedne nekretnine po sistemu „tko je bliže zdjeli, sitiji je“. Stanje se nije popravilo ni osnivanjem različitih fondova koji su više služili kao praonica novca a manje za jačanje gospodarstva i investiranje. Ugasli Fond za razvoj, Fond za privatizaciju, Fond za razvoj i zapošljavanje, razne Agencije koje su sljednici fondova, kako su brzo osnovani još su brže ugašeni, jer ugašeno društvo briše tragove kriminala. Bar tako misle oni koji od žive od kriminalnog otimanja nekretnina i imovine građana, a pri tom uživaju puno povjerenje i zaštitu „institucija koje rade svoj posao“.
Što na sve kažu Bajić, Cvitan, Plenković? 
Javnosti je poznato da sredstva isplaćena preko Fonda za razvoj i zapošljavanje, o čijoj naplati sada vodi brigu Ministarstvo gospodarstva, nisu vraćena niti u omjeru 1%.
Iste osobe koje su u pretvorbi i privatizaciji stjecale uz male naknade vrijedne nekretnine, koje su „kupovale“ bez novca dionice kako bi postali većinski vlasnici državnih poduzeća a potom su te iste neplaćene dionice i nekretnine koje su bilo vlasništvo dioničkih društava (prije društveno vlasništvo) davali u zalog za kredite Fondovima, a dobivene kredite nisu vraćali. Navedeno dokazuje obavljena Revizija Državnog ureda za reviziju nad MINISTARSTVOM GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA 2011 godine u kojoj se navodi: „U okviru danih zajmova, koji su koncem 2010. iskazani u iznosu 1.399.993.991,00 kn, vrijednosno najznačajnija u iznosu 1.359.926.220,00 kn se odnose na potraživanja za kredite koje je dodijelio Fond. Prema podacima poslovnih banaka, putem kojih su realizirani navedeni krediti, potraživanja koncem 2010. iznose 1.425.880.851,00 kn, što je za 65.954.631,00 kn više od iskazanih u poslovnim knjigama Fonda, odnosno Ministarstva. U poslovnim knjigama Fonda nisu bila evidentirana potraživanja za kamate na navedene kredite, te nisu evidentirana ni u poslovnim knjigama Ministarstva.
Nisu vodili knjige, nisu uredno evidentirali kredite ni knjižili kamate, imovinu su s godinama u poslovnim knjigama zametnuli, ali ni za što ne odgovaraju a nema osuđenih
Prilikom preuzimanja imovine i obveza Fonda, u studenome 2010., nije obavljen popis potraživanja po kreditima. U poslovnim knjigama Fonda nije evidentirana imovina stečena u ovršnim i stečajnim postupcima. Nisu ustrojene ni evidencije nekretnina koje su bile u fiducijarnom vlasništvu Fonda, te imovine na kojoj Fond ima založno pravo. S obzirom da kod preuzimanja dokumentacije Fonda, dokumentacija za navedenu imovinu nije predana Ministarstvu, imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama Ministarstva.
„Revizijom utvrđene nepravilnosti, koje se odnose na planiranje i računovodstveno poslovanje, te naplatu potraživanja ukazuju da sustav unutarnjih financijskih kontrola nije učinkovit.“
Fond za razvoj i zapošljavanje u razdoblju od 2003. do 2010 dodijelio je kredit 201 korisniku u iznosu od 1.359.926.220,00 kn na koji prema izvješću Državne revizije u poslovnim knjigama nisu obračunavali kamate. Nakon što je Fond ugašen utvrđeno je da nenaplaćena potraživanja iznose 1.425.880.851,00 kn, nad najvećim brojem korisnika pokrenut je stečaj.
Prema nalazu Državne revizije ciljevi utvrđeni razvojnim programima korisnika kredita u najvećem broju slučajeva nisu ostvareni, razvojni programi za koje su dodijeljeni krediti nisu realizirani. Veći broj korisnika kredita posluje s gubicima i ima poteškoća s likvidnosću, te ne podmiruje obveze po kreditima, piše u izvješću. Fond nije obavljao nadzor i provjeru i nije pribavljao informacije i podatke o stanju i poslovanju korisnika kredita, dok su nekim dužnicima odobravani krediti u više navrata, iako nisu vratili ni prijašnje kredite. Uvjeti kreditiranja nisu bili jednaki za sve korisnike, utvrđeno je Revizijom.
Tajkuni se bogate poticajima i nevraćenim kreditima, mali poduzetnici jedva preživljavaju
Kreativnost mafije koja je duboko ukorijenjena u Hrvatskoj može se uspoređivati sa najnagrađivanijim hollywoodskim filmovima. Ni pljačke iz prošlosti nisu još razriješene, a oni su već smislili plan i strategiju kako ostvariti nove. Pljačku ovakvih razmjera nije moguće provesti bez koordinacije sudova, FINE, policije, sudskih vještaka, stečajnih upravitelja, DORHa i Vlade RH koja na sve to šuti i mirno gleda.
Uporedo sa nesmiljenom pljačkom putem nelegalnih kreditora koja je Hrvatskom harala proteklih godina, na snagu je 01.10.2012. godine stupio i Zakon o predstečajnoj nagodbi. Točno 82.435.251.981,39 kn potraživanja riješeno je u predstečajnim nagodbama, od čega je nagodbi sklopljenih pred sudom u iznosu od 45.049.774.639,05 kn. Pažljivom analizom tvrtki, sudionika predstečajnih nagodbi vrlo lako se mogu pronaći upravo one koje su dužnici ugaslih fondova i agencija o kojima je načinila izvješće Državna revizija, i čije nekretnine su „otišle u stečaj“. Nekim čudom, vlasnici društava u današnjim predstečajnim nagodbama isti su oni, čija sada već ugašena društva nisu bili u mogućnosti vratiti sredstva primljena od Fonda za razvoj i zapošljavanje, a koja su im isplaćivana uz vrlo nisku kamatu. Drugim riječima, svih ovih godina pokazali su da ne znaju zarađivati, znaju samo trošiti.
Najveću ulogu u cijelom poslu posljednjih 20 godina imaju suci, stečajni upravitelji i likvidatori, osobe koji po nalogu suda preuzimaju vlast nad imovinom tvrtki u stečaju ili u likvidaciji i dijele ju po svojem nahođenju, šakom i kapom kome žele, sve to bez ikakvog nadzora i provjere. Po istom sistemu i oduzimaju, jer ravnoteža ne smije biti narušena. Da bi jednom dali, drugom moraju oduzeti.
Onaj tko je upoznat sa gospodarstvenom slikom Hrvatske zna da su većina vlasnika istih onih tvrtki u stečaju, danas vlasnici novoosnovanih tvrtki koje su u vlasništvu istih tih nekretnina, ali bez dugova.