Žalosno je što kod nas ne postoji stručna literatura koja bi jednom za uvijek riješila ovo pitanje. A još je i žalosnije što razno razni novinarčići i ministri u prolazu pokušavaju prepraviti ili zanemariti očite činjenice iz našeg identiteta i povijesti.
U ovoj kronologiji nalaze se isključivo ČINJENICE i kao takve svaka je potkrijepljena i svojim izvorom. U nedostatku cjelovite stručne literature ova mala kronologija je nastala kombiniranjem različitih izvora i kontaktiranjem mnogih dobrih ljudi koji su pripomogli u slaganju ovog mozaika.
Ovim putem želimo i zahvaliti svima koji su nam pomogli, kako smjernicama i preporukama tako i nabavom materijala.
Naravno, ako itko posjeduje kakve dodatne informacije, a da ih može potkrijepiti ozbiljnim izvorima (!!), neka nam se slobodno javi kako bi smo nadopunili ovu kronologiju. (Patriot Hrvatska)
Povijesni razvoj i varijacije pozdrava
Do sada prikupljena kronologija :
1.
Godine 1566. Nikola Šubić Zrinski u posljednjem jurišu iz Turcima opkoljenog Sigeta uzvikuje :
“Za dom sad u boj!”
2.
Ban Josip Jelačić (1801.g. – 1859.g.) za vrijemE svoje vojne karijere Ban bi pred bitku vojnicima uzviknuo: ” Za dom!” ,a vojska bi odgovarala s ” Spremni umrijeti! ”.
* Wikipedija, neimenovani izvor : http://hr.wikipedia.org/wiki/Za_dom_spremni!#cite_note-1
3.
Godine 1879.g. u Zagrebu je održana praizvedba opere Nikola Šubić Zrinski. Sama opera je djelo Ivana Plemenitog Zajca, a libreto Huga Badalića.
Slika plakata s Zagrebačkih ulica iz 1876.g.
Potpuni libreto istoimene opere iz godine 1876. :
Zrinski
Gle milog sina, ženo!
A gdje je naša kći?
Juranić
Anđelak nam je Jelena!
Ispred nas ode gore u vječne Božje dvore.
Zrinski i Eva
O, Bože, tebi hvala, koj’ blago uze nju!
Časnici i vojnici
Stijeg hrvatski visoko se vije!
Hrvat rado svoju krvku lije.. Za kralja, rod i dom!
Zrinski
Sad naprijed, braćo, već zove bijesno Ture!
Ti, Juraniću, nosi Zastavu, ja za tobom,
a za mnom ti, a tada Alapić!
Ali prije nego izginemo,
hajd’mo braćo, da se zagrlimo!
(Scena: Časnici se okupe; on se grli i rukuje s njima.)
Juranić (digne zastavu)
U boj, u boj! Mač iz toka, bane,
nek dušman zna kako mremo mi!
Zrinski, Alapić, Eva, Paprutović, Časnici i vojnici
Grad nas već gori, stiže do nas već žar:
rik njihov ori, bijesan je njihov jar!
Juranić
K’o požar taj grudi naše plamte,
utiša rik mača naših zvek!
Zrinski, Juranić i zbor
K’o bratac brata Zrinskog poljub’te svi!
Zrinskom na vrata, vjerni junaci vi!
zbor
Sad, braćo!
Pun’mo puške, samokrese,
naše grome, naše trijese,
neka ore, ruše more!
Brus’mo ljute naše maće,
neka sijeku jače, jaće!
Juranić, Eva, Paprutović, Zrinski
Sad zbogom bud’,
dome naš zauvijek,
oj, zbogom, od svud i svud
na te dušman ide prijek.
I već u grob sveti trup sklada tvoj, al’ neće!
Za te sin svak u boj se kreće!
Dome naš, ti vijekom stoj!
svi
Hajd’ u boj, u boj!
Za dom sad u boj!
Ma paklena mnoš
na nj diže svoj nož;
Hajd’ u boj!
Naš mal, al’ hrabar je broj!
Tko, tko će ga strt’?
Smrt vragu, smrt!
Zrinski
Za domovinu mrijeti kolika slast!
svi
Prot dušmaninu! Mora on past’!
(scena: svi odu)
Katastrofa (posljednji juriš)
Prema podatcima Vladana Švacova u eseju ”Operni libreto u Hrvata” te podatcima iz Repertoara hrvatskih kazališta do 1990. godine (op.a. što znači kako opera zbog svog sadržaja nije bila zabranjena niti za vrijeme SFRJ!), Nikola Šubić Zrinski izveden je 1317 puta, a do veljače 1992. godine samo je u Zagrebu opera izvedena 609 puta, što govori o njezinu veliku uspjehu kod publike.
Zbog svoje hrabrosti i časne samurajske smrti lik i djelo Nikole Zrinskog Sigetskog našli su svoje poštovatelje i u dalekom Japanu.
Dapače, 26. veljače 2006. godine u dvorani Kokugian u Tokiju izveo japanski muški zbor od 1000 članova, pod ravnanjem maestra Katsuakija Kozaija.
Jedna od brojnih Japanski izvedbi opere Nikola Šubić Zrinski.
4.
Josip Eugen Tomić (1843.g. – 1906.g.) poznati prozaist i dramatičar svoga vremena godine 1894. objavljuje povijesni roman ”Za kralja – za dom”. Radnja romana omeđeno je godinama 1756. i 1790. Već i iz samog naslova knjige uočljiva ja ponovna transformacija starog ratničkog pozdrava.
Reprint originalne knjige iz 1894.g. može se čak i danas kupiti u izdanju Školske knjige.
http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?item=060351&act=more
5.
Hrvatska Seljačka Stranka u razdoblju djelovanja od 1904.g. do 1929.g. tj. do uvođenja šestosiječanjske diktature i zabranjen rad svih političkih stranaka s nacionalnim, vjerskim ili regionalnim obilježjem od strane srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića.
HSS se koristila pozdravom :
‘Za dom, za hrvatski seljački dom – spremni!‘.
Ovu činjenicu navodi i Ivan Zvonimir Čičak predsjednik HHO (Hrvatskog Helsinškog Odbora) u izjavi : ”Izjava br.15/2011”
6.
Poimanje riječi ‘dom’ u smislu privrženosti vlastitoj domovini raširena je i u katoličkim krugovima te stoga godine 1908.g. izlazi časopis ”Za vjeru i dom ”. List je namijenjen obrazovanoj ženskoj katoličkoj publici i već u svom prvome broju donosi i pjesmu ”Za vjeru i dom”.
7.
Razglednica nastala za vrijeme Károly Khuen-Hédervárya (1849.g. – 1918.g.) i njegovih pokušaja mađarizacije Hrvata. Pretpostavlja se da je razglednica ” ZA HRVATSKI DOM I ROD ” nastala prije godine 1904.
http://webograd.tportal.hr/plavialbum/kolekcionarskivrtuljak/nacraz
Autor: Patriot Hrvatska