Evo što je MOST-ov zastupnik Miro Bulj u srijedu 27. travnja 2016.  kazao u Saboru o Stjepanu Mesiću prilikom rasprave o Vladinu prijedlogu  izmjena Zakona o posebnim pravima predsjednika RH nakon prestanka obnašanja dužnosti, kojima se bivšem predsjedniku Republike ukida trajno pravo na ured, vozača i službeno vozilo.

Govor Mire Bulja, prenosimo u cijelosti, jer u većini medija posljednji istup našeg vrijednog zastupnika nije dobio zasluženi prostor:

“Stjepan Mesić je kao predsjednik Sabora 3 puta potpisao Izmjene i dopune Zakona o pretvorbi – 1992, 1993 i 1994. Također i Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (1992) i izmjene i dopune tog Zakona(1993.). Nije poznato zašto se u to vrijeme niti jednom riječju nije bunio protiv pretvorbe i privatizacije. Dapače i sam je pokušao sudjelovati u toj igri putem našičke cementare, ali odustao je kad se to pojavilo u medijima.

Iz predsjedničkog ureda Stjepana Mesića  haaškom tužiteljstvu je dostavljeno 8 tisuća obavještajnih dokumenata i četiri tisuće stranica različitih transkripata. I to nije bila državna nego privatna suradnja sa Haagom, jer temeljem Ustavnog zakona o suradnji RH i MKS u Haagu, državna suradnja – dostava dokumenata i sl. – mogla se ostvarivati isključivo putem Vladinog ureda za suradnju s Haagom.

To može potvrditi Orsat Miljenić koji je u to vrijeme bio na čelu tog Ureda. Zanimljivo da je Haag od tih tisuća nezakonito dobivenih dokumenata, probrao nekoliko stotina onih koji su mu bili interesantni i od Vlade zatražio da ih deklasificira. I umjesto da odmah istraži tko je državne dokumente nezakonito dostavljao Haagu, Račanova Vlada dokumente je deklasificirala. Dokumente za koje je znala da je Haag do njih došao nezakonito!!??

Stipe Mesić je još 1997 i 1998 bio haaški svjedok

I to nije toliki problem. Čak i ono što je tamo govorio treba ostaviti njemu na dušu. Njegovi apologeti će iz svog kuta gledanja kazati da su vrijednosni sudovi Stjepana Mesića  u Haagu istina, njegovi protivnici da su laž, neki će to nazvati i veleizdajom. Premda osobno smatram da je u tom svjedočenju izrečeno niz neistina, o tome se u demokraciji može raspravljati. Ali jedno je nepobitno.

Stjepan Mesić  je godinama, prije i nakon što je postao predsjednik, hrvatskom narodu lagao kako je u Haagu svjedočio protiv Slavka Dokmanovića koji je bio gradonačelnik okupiranog Vukovara, što je tek dijelom istina.

Jer Stipe Mesić je u Haagu bio i svjedok optužbe protiv hrvatskog generala Tihomira Blaškića, što je godinama pobijao premda je to neoboriva istina.

Kakav je to državnik koji laže svom narodu?

Stjepan Mesić sada  veliki antifašist, čovjek koji uvijek vidi aveti prošlosti, 90-tih godina je u dijaspori veličao ustaštvo i NDH.

Danas, kada se puno govori i piše o ugrožavanja istine i slobode medija – bilo bi nemoralno prešutjeti kako je zbog otkrivanja ISTINE o svjedočenju Stjepana  Mesića u Haagu, niz hrvatskih novinara bio progonjen i isljeđivan, a Josip Jović je čak bio i zatvoren.

Zašto se tada o tome šutjelo? Zašto se o tome i danas šuti?

Zbog nezakonitog dilanja državnim dokumentima protiv Stjepana Mesića  je bila podignuta i kaznena prijava. U njoj je kao dokaz navedena snimka koja se bezbroj puta vrtila na televizijama, snimka kako strani novinari ulaze u arhivu predsjedničkih dvora i iz nje kao iz samoposluge nose kuverte sa državnim oznakama tajnosti. Ta je kaznena prijava odbačena uz obrazloženje kako činjenica da na koverti koja se nalazi u arhivu predsjedničkih dvora stoji oznaka tajnosti, ne znači da su u koverti tajni dokumenti!!!???

Kada govorimo o predsjedničkim lažima, svakako se treba prisjetiti afere Clinton – Lewinsky.

Nije američki Kongres raspravljao o opozivu američkog Predsjednika zbog onoga što je Monica – Billu napravila u Ovalnom uredu, nego zbog toga što je Bill lagao naciji da se to nikada nije dogodilo. No što je dopušteno Stjepanu nije Billu!

Sjećate li se što je Stipe Mesić poručio hrvatskim građanima srpske nacionalnosti uoči Domovinskog rata. Poručio im je da ako su nezadovoljni mogu slobodno otići iz Hrvatske uz pripomenu da sa sobom mogu ponijeti zemlje koliko im može stati na opanke. Ili se varam?

Riječ, dvije o graditeljstvu. Stipe Mesić je nakon što je prestao biti predsjednik kupio dva skupocjena velika stana u elitnom dijelu Zagreba.

Najprije nije htio kazati otkud mu novac, a onda je rekao da mu je novac posudio jedan prijatelj – pa kad mu vrati. Taj je prijatelj javno potvrdio kako je zbilja dao novac Stjepanu Mesiću. E sad na stranu što stotine tisuća hrvatskih seljaka, blagajnica u šoping centrima, frizerki, industrijskih radnika, penzionera, doktora, profesora, inžinjera ne mogu dobiti nekoliko milijuna kuna – pa kad vrate… Ali zanimljivo je to da prijatelj koji je Stjepanu Mesiću  posudio novce za stanove ima isto ime i prezime kao i jedan gospodin koji se spominje kao lobist u aferi Patria. Ja ne znam je li riječ o istoj osobi. Pa ako netko zna, posebno ako nije riječ o istoj osobi neka kaže, da zločesti ljudi ne bi iz svega izvlačili pogrešne zaključke“.