Poštovani, ja sam pročitala, ne znam da li u zakonu ili u nekom stručnom radu javno objavljenom, ali i vezano je i za jedan članak ZPP, ne znam sada napamet, jer nisam kod kuće, a vezano je za dipl. pravnike (korporacijske, ali i u samoupravnim i lokalnim upravama) kad mogu a kad ne smiju zastupati pravnu osobu. Ovisi o vrijednosti spora, kad je vrijednost velika (mislim preko 50.000,00 kuna, onda ovi korporacijski pravnici koji nemaju položen pravosudni ispit, ne mogu zastupati svoju pravnu osobu, već angažiraju neko odvjetničko društvo.
Također sam pročitala, da pravna osoba sklapa pravni posao, tj. opunomoćuje odvjetničko društvo, ali odvjetničko društvo točno mora navesti ime i prezime odvjetnika koji će zastupati pravnu osobu i eventualno tko će ga mijenjati ako je spriječen.
U mome slučaju, osim što ista sutkinja Kristina, ni ne šalje tužbu na odgovor Banci, radi ponavljanja postupka, tri odvjetnika su se promijenila iz istog odvjetničkog društva, a ona u rješenju s namjerom stavlja “pogrešnog odvjetnika” koji nije ni bio na pripremnom ročištu.
Uglavnom sve do VSRH je s namjerom “iskonstruirala” i sve mi je ODBAČENO, ali kad se vratim doma, onda ću napisati dvije tužbe na Ustavni sud. Problem je što ja nemam pravo na sud, a potpisnik nepostojećeg ugovora formalno fingira da je stranka, jer nepostojeći ugovori ne mogu se utvrđivati ništetnima, jer nisu nikad ni nastali. Dakle ako nisu nastali, ako kao PRIVIDAN NIJE NIKAD BIO ISPUNJEN niti konzumiran bez odobrenja i sa kreditnog računa bez pokrića, ako sam ja platila 90% svih troškova postupka koji traje 18 godina, NE TREBA BANKA DATI SUGLASNOST NA PREUZIMANJE PRAVA I OBVEZA OD potpisnice nepostojećeg i još nota bene ne izdanog ugovora o kreditu.
U mome slučaju svi suci slušaju Banku i ono što ti odvjetnici koji zastupaju Banku reču, to je Amen, a ja nemam pravo na sud, sve dok to Banka ne odobri jer nisam potpisala ni nepostojeći ugovor ni ništetan ugovor, a VSRH smatra da nije važno pitanje, da je sud dužan paziti na ništetnost po službenoj dužnosti i razdvojiti NEPOSTOJEĆE UGOVORE OD NIŠTETNIH, a Ustavni sud sve što odbaci VSRH isto odbaci, jer je riječ o PROCEDURI a ne o meritumu, a procedura je da li mogu imati pravo na sud i pravo na pristup sudu, a pučki pravobranitelj po Zakonu ne može mi pomoći, jer je potpisnik nepostojećeg ugovora T:R: u sudskom sporu.
Pa normalno da se ljudska prava krše kroz proceduru, jer Ustavni sud ne odlučuje o meritumu spora nit i pravilnosti sudskih odluka, već samo o kršenju ljudskih prava, a pravo na sud je kršenje ljudskih prava.
Ja mislim, odnosno sumnjam zašto su toliko zaštićeni tuženici koji su “pokrali/prevarili” Banku, kad bi to bilo moguće bez maske i bez oružja. Možda i Vi bi nešto mogli znati, jer je riječ o nečemu istome (samo za druge osobe) o čemu ste pisali i kazneno prijavljivali. Strah me je to spominjati, jer to je veliki kriminal i nema veze sa mnom niti ovim slučajem, samo mi je podmetnuto i napakirano s namjerom da ne mogu vratiti svoj novac natrag, jer su prodavatelji (prodali kuću banci) dobili novac na žiro-račun 310… od Banke i dali hipoteku na Eura 62.000,00 a to nema veze ni sa jednim potrošačkim kreditom u cijeloj RH, jer se uplaćuju na neoporeziv tekući račun broj 320… nakon što se banka osigura hipotekom/založnim pravom (u našem slučaju Eura 81.750,00 a nikad se nije osigurala), nakon što završi posao (druga osiguranja, životna, protiv požara, te izjave suglasnosti o zapljeni, bjanko mjenice) i tek po odobrenju (potpisu korisnika, koji potpis ne mora biti na virmanu, može i neki drugi obrazac, papir, ali ni jedna Banka u Hrvatskoj ne isplaćuje stambeni kredit bez potpisa korisnika/platitelja itd) uglavnom ne daju mi 18 godina pravo na sud, jer su moji dokazi neoborivi i Banka bi trebala izgubiti pravo da ostane u Hrvatskoj, pa je bolje mene mučiti do smrti.
Uglavnom, svi mrtvi i sve ugašene pravne osobe, sudac donosi RJEŠENJE O PREKIDU POSTUPKA i nastavlja po Vašem zahtjevu ili po službenoj dužnosti, kad se ispune pretpostavke za nastavak i to opet rješenjem i POZIVOM na raspravu.
Jelena V./HAZUD.HR