Puljić je upozorio kako je postojala opasnost da zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je donio parlament Republike Srpske, trajno ostavi bez posjeda Hrvate prognane s teritorija tog entiteta.

“Provedba tog entitetskog zakona bila bi dovršavanje etničkog čišćenja”, kazao je vrhbosanski nadbiskup podsjećajući kako entitetske vlasti ne mogu biti nadležne za imovinu čiji status tek treba urediti zakonom na državnoj razini.

Da je ostao vrijediti zakon kojega je donijela RS samo bi se pogoršalo stanje u kojemu se ionako bez pravne osnove imovina prepisuje onima koji nisu njeni stvarni vlasnici, kazao je kardinal Puljić.

Kritike hrvatskim političarima u BiH

Odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu izazvala je burne reakcije u Republici Srpskoj, što je rezultiralo odlukom da srpski predstavnici uvedu blokadu rada tijela državne vlasti dok se hitno ne izmijeni ustroj Ustavnog suda i ne uklone iz njegova sastava strani suci, koje predstavnici entiteta RS optužuju da su u ovom slučaju ponovo pogodovali bošnjačkim interesima.

Iako je za ovakvu odluku uz bošnjačke i strane suce glasalo je i dvoje sudaca hrvatske nacionalnosti to nije spriječilo potporu HDZ-a BiH zahtjevima iz RS, a kardinal Puljić je u intervjuu za KTA istaknuo kako je žalosno to da Hrvate ne štiti nitko pa ni oni koji tvrde da ih zastupaju u vlasti.

“Žalostan sam i duboko me boli što naš čovjek na tim prostorima nema potrebnu zakonsku zaštitu iako neki smatraju da predstavljaju naš narod u vlasti. Ni stranački niti osobni interes ne smije negirati ljudska prava pojedinca, a pogotovo naroda koji trebaju zastupati. Zato očekujem da i Hrvati u BiH na svim prostorima budu jednako zaštićeni i jednako zastupljeni”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Kritizirao je hrvatske političare u vlasti upozoravajući kako oni vode računa samo o onim dijelovima BiH u kojima su Hrvati većina. U takvoj situaciji nikakvog povratka prognanika ne bi bilo da uz njih nisu bili svećenici koji su ih u tome ohrabrivali, poručio je kardinal Puljić.

“Kada je u pitanju povratak, treba odati priznanje svećenicima koji su hrabro prihvatili dekrete i pošli živjeti na zgarišta bez kuće, bez crkve i bez vjernika, a posebno bez potrebne sigurnosti. Kada bi se lokalnim vlastima obraćali za pomoć i zaštitu, ponekad su im znali otvoreno prigovoriti i zapitati ih: A gdje su vaši predstavnici? Na žalost, oni koji su trebali predstavljati Hrvate na tim prostorima, više su zanimanja pokazali prema onima gdje žive većina Hrvata, a one u dijaspori su zanemarivali i na tim su se prostorima pokazivali uglavnom kada su im bili potrebni njihovi glasovi na izborima”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Zakon o zemljištu zamalo dovršio etničko čišćenje

Neovisni zastupnik u Hrvatskom saboru Ivica Mišić iznio je slične ocjene u intervjuu za sarajevski “Dnevni avaz” i kazao kako je sporni zakon o poljoprivrednom zemljištu doista mogao označiti dovršetak procesa etničkog čišćenja nesrba s prostora RS.

Podsjetio je kako su do rata Hrvati samo u Bosanskoj posavini imali u svome vlasništvu polovicu privatnog poljoprivrednog zemljišta. Sada je ta zemlja uglavnom napuštena, a zakonom kojega su planirali provesti u RS-u postojao je rizik da sve to postane vlasništvo entiteta.

“Kako to onda može biti srpska republika i to poslije zločina koji je napravljen. Ja prosto ne mogu vjerovati da će oduzimati zemlju. Institucije moraju raditi svoj posao”, kazao je Mišić.