Očigledna kriminalna ekspanzija „sivog“ i nezakonitog paralelnog kreditnog i financijskog inženjeringa dostigla je svoj vrhunac, i to na štetu i uštrb svojih građana i pravnih osoba koje su nevoljno ušle u zonu poslovanja sa sivim financijskim i kreditnim inženjeringom. Sve državne institucije; od tajnih službi, policije, institucija pravosuđa (naročito predsjednika prvostupanjskih sudova i sudaca pojedinca, DORH, USKOK; PNUSKOK), financija, HNB-a, HANFA-e, FINA-e itd., kao i politička tijela koja vode Republiku Hrvatsku nisu, barem do sada, ostvarile svoju zadaću, a to je zaštita građana i ekonomskih subjekata u Republici Hrvatskoj.
Svi pokušaji oštećenika da kroz legalne institucije razriješe nametnute probleme koji su im ugrozili ili upropastili egzistenciju do sada nisu imali rezultata. Kriminalni i nelegalni miljei iskoristili su „uspavanost“ i koruptivnost sustava i pustili su korijenje.
Nelegalni kreditori iskoristili su pravnu neregulaciju određenih sfera financijskog života i tržišta i sada na „legalan“ način, putem korumpiranog pravosuđa, otimaju imovinu građana i pravnih osoba koje su „navukli“ na poslovnu suradnju.
Zbog svega nabrojanog javljaju se razni oblici samozaštite oštećenika koji će u budućnosti itekako doći do izražaja
Građani neće dopustiti da putem institucionalne pljačke, iza koje stoji ništetni i prljavi pravni poslovi i organizirani kriminal, ostanu bez svoje imovine.
Da bi se dijelomično suspregla eskalacija navedenih problema i stvar vratila pod okrilje pravne države, Sabor RH mora hitno donijeti zakonske odredbe kojima će građani i njihova imovina biti zaštićeni. Donošenje mjera (zakona) kojima se nelegalni ugovori konačno i pravno valjano proglašavaju ništetnim dovela bi u zakonske okvire i situaciju pod kontrolu pravne države, „mir u kuću“ kod najmanje 10% ukupne populacije Republike Hrvatske.
Valja svakako naglasiti da jedan oštećenik (u pravilu glava obitelji) koji opljačkan propadne, za sobom povlači propast svoje cijele obitelji i kao onih koji su jamčili za ništetan pravni posao.
Nastojanje prošlog saziva Sabora, da na zadnjoj svojoj sjednici prije raspuštanja, 18.09.2015.godine, koja je prošla u predizbornom ozračju, donesu zakon koji će zaštititi oštećenike nelegalnih kreditora, ipak je iskazala jednoglasnu volju svih tadašnjih zastupnika, da riješe akumulirane probleme oko afere „franak“ i mega-afere, “nelegalnog kreditiranja austrijskih zadruga“. Međutim, zbog žurbe posao je odrađen više nego pravno aljkavo i nedorečeno.
Afera „franak“ je riješena kako-tako, ali nikako dugoročno na dobar način, što će vrijeme pokazati, ali afera nelegalnog kreditiranja austrijskih zadruga i nelegalnih kreditnih ureda, ispalo je, kao da je zakonodavno riješena, međutim rješenje tih pitanja potpada pod zakonski okvir koji je u praksi neprimjenjiv iz dosta razloga.
Korumpirano pravosuđe jedva je dočekalo primjenjivati neprimjenjivo, tj. nastaviti iskazivati samovolju u ovim sporovima, koji više nego očigledno ukazuju na korupciju.
Nelegalno i kriminalno poslovanje austrijskih RBA zadruga na teritoriju Republike Hrvatske je u cijelosti nezakonito. Najmanje 15 bitnih pravnih razloga za ništetnost ugovora zaključenih između nelegalnih kreditnih ureda i austrijskih zadruga i građana i pravnih osoba iz Republike Hrvatske, ukazuju na notornu apsolutnu ništetnost tih „pravnih“ poslova koji ne bi smjeli proizvoditi nikakve pravne učinke.
Prethodnih desetak godina institucije u Republici Hrvatskoj, u vezi te afere, drže povez na očima. Sve na štetu svojih građana?!
HNB, HANFA, FINA, legalne poslovne banke koje vrše devizne transakcije, Porezna uprava; mogli su još prije desetak godina reagirati i ne bi se dogodilo što se dogodilo.
Jedan jedini pravni dokazani razlog dovoljan je za utvrđenje tih ugovora ništetnim; ali događaju se čudne stvari, da svi šute o tome i organizirano i u očiglednoj zajedničkoj sprezi ne žele rješavati tu aferu.
Opisanim nevoljama građana doprinijeli su i nelegalni lihvarski kreditni uredi (stablo-oglas-kredit), o kojima se u javnosti šuti, to zato što ih koruptivna ruka nepravde uporno štiti.