Izvor: N1

Osim broja zastupnika nacionalnih manjina nemir među političke elite mogao bi unijeti i broj zastupnika dijaspore. Dok je s jedne strane HDZ za njihovo delimitiranje, HNS je protiv, a SDP razmišlja o tome da dijaspora ne bi ni trebala biti zastupljena u Hrvatskom saboru.

Prve naznake buduće izborne reforme polako cure u javnost. HDZ traži više mjesta u Saboru za dijasporu. HNS protiv, ali stav zasad ne iznose javno.

“Ova tema nije raspravljena unutar stranke. Prema tome, kada bude raspravljena vjerojatno će onda biti neki službeni stav”, kaže Matija Posavec (HNS), međumurski župan.

A stav glavne oporbne stranke je itekako jasan.

“Oni koji u Hrvatskoj plaćaju porez trebaju u Hrvatskoj i na izborima odlučivati, tu je stvar i više nego jasna”, kaže Davor Bernardić, predsjednik SDP-a.

Da se pita SDP, ni sadašanja tri zastupnika dijaspore ne bi bila u Saboru.

“Ovo je bio jedan kompromis, truli kompromis iz 2009. godine kada su rađene ustavne promjene i ukoliko se ide u izmjene izbornog zakonodavstva onda treba razmisliti o tome da ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj uopće ne mogu birati za hrvatski parlament. To je nešto o čemu moramo razmisliti”, kaže Bernardić.

No većina se ipak slaže da treba uvesti tri preferencijalna glasa već na idućim lokalnim izborima.

“I da konačno ljudi koji biraju, dakle birači mogu izabrati u predstavničkim tijelima na svim razinama, od lokalne do nacionalne, ljude imenom i prezimenom. A ne da određeni broj glasova koji dobije politička stranka imenuje ljude prema nahođenju predsjednika ili vodstva stranke”, kaže Posavec.

Ministar Kušćević smatra da se Izborni zakon ne treba mijenjati na referendumu, no u Mostu vjeruju da upravo građani moraju odlučiti kako će izgledati novi zakon.

“Smatram da to i jest odgovor hrvatskim političarima koji su dosad pokušavali izbjeći tu temu, ne napraviti kvalitetniji Izborni zakon nego onaj koji njima dopušta izborni inženjering. A na kraju se to pokazalo vrlo katastrofalnim jer smo na kraju imali vrlo negativnu selekciju političara”, mišljenja je Božo Petrov, predsjednik Mosta.

A građani, odnosno referendumska incijativa očito će uspjeti natjerati vladajuće na izmjene Izbornog zakona.

“Nažalost kod nas se rasprave o nekakvim fundamentalnim pitanjima, pitanjima predstavničke demokracije, općenito pitanja funkcioniranja institucija, povedu samo kad se to mora. Ovo je na neki način praktički puška usmjerena u vladajuće elite, i onda tek one pod prisilom kad su uza zid kažu dobro, idemo malo raspravljati o tome”, komentira Mate Mijić, politički analitičar

Ono što je sigurno jest to da će se oko eventualne izborne reforme trebati postići konsenzus najvećih političkih stranaka.