Hrvatski iseljenici iz Amerike, bili su u Hrvatskoj 1989 . godine i mnogi od njih još pamte tu nezaboravnu turneju.
Hrvatska dijaspora u SAD-u jedna je od najbrojnijih u svijetu. Temeljem procjena Veleposlanstva Republike Hrvatske i Generalnih konzulata RH u SAD, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva u SAD-u, te temeljem same procjene hrvatske zajednice, u SAD-u danas živ oko 1 200 000 Hrvata i njihovih potomaka. Najbrojnije hrvatske zajednice nalaze se u Chicagu i okolici oko 150 000, St. Louisu oko 40 000, Detroitu oko 7 000, San Pedru oko 35 000, San Joseu oko 5 000, New Yorku, New Jerseyu i Connecticutu oko 80 000 osoba hrvatskog podrijetla. SAD se ubrajaju u tradicionalno useljeničku zemlju hrvatskih doseljenika.
Prvi hrvatski doseljenici u SAD dolaze u većim skupinama već u prvoj polovici XIX. stoljeća.
Iseljavanje Hrvata u Ameriku dio je europskih migracijskih procesa prema Novom kontinentu. Među prvim Europljanima u Americi, našli su se i Hrvati. Prema iskazima pojedinih povjesničara, nekoliko je dubrovačkih mornara plovilo na Kolumbovim brodovima. Kolonija u Ebeneezeru, u državi Georgiji, vjerojatno je bila mjesto prvog masovnijeg doseljavanja Hrvata u SAD.
Brojnije iseljavanje iz Hrvatske, tzv. moderna kolonizacija, započelo je u Dalmaciji i Hrvatskom primorju. U najranijoj fazi iseljavali su se pojedinci, a kasnije manje skupine i selili se u Kaliforniju koja je svojim klimatskim i drugim karakteristikama privlačila ljude iz primorja. Veća koncentracija iseljenika u razdoblju najranijeg useljavanja u Ameriku nastala je uz deltu Mississipija, uz obalu sjevernog djela Tihog oceana i gradu New Yorku.
Razdoblje masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske u SAD započelo je potkraj 19. st., između 1890. i Prvog svjetskog rata (procjenjuje se da je u tom razdoblju iz Hrvatske u SAD iselilo 500 000 Hrvata u SAD), te se zapošljavaju u rudnicima ugljena, željezarama, željeznicama te izgradnji cestovne mreže.
Prvi svjetski rat prekinuo je masovno iseljavanje Hrvata, ali poslije rata oživljava iseljenički problem.
Između dva rata iz Hrvatske se iselilo oko 150 000 ljudi u SAD.
Status Hrvata u SAD-u
Sukladno imigracijskim propisima regulirano je useljenje, radne dozvole, stalni i privremeni boravak, kao i primitak u državljanstvo. Što znači da se mora provesti 5 godina u SAD-u prije nego što se dobije mogućnost za stjecanje američkog državljanstva. Hrvati koji imaju američko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani SAD-a. SAD dozvoljava dvojno državljanstvo.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U SAD-u djeluju mnogobrojne hrvatske institucije, udruge, folklorna i športska društva kao i mnoga zavičajna društva dobrotvornog karaktera.
Prve dobrotvorne organizacije utemeljene su 1857. g. u San Franciscu i 1874. g. u New Orleansu. Hrvatski doseljenici okupljali su se u brojnim hrvatskim dobrotvornim društvima, hrvatskim crkvama i sl. U međuratnom razdoblju hrvatski doseljenici u SAD-u izgradili su brojne domove i utemeljili pjevačka i tamburaška društva.
Nakon II. svjetskog rata tradiciju hrvatskih doseljeničkih udruga u SAD pronose poglavito Hrvatska bratska zajednica i Hrvatska katolička zajednica koje uz sebe vežu i brojna folklorna i športska društva.
Najvažnije hrvatske institucije u SAD-u su :
National Federation of Croatian Americans, NFCA – krovna organizacija američkih
Hrvata
Croatian Fraternal Union, CFU – Hrvatska bratska zajednica, HBZ
Croatian American Congress, CAC – dio Hrvatskog svjetskog kongresa
Hrvatsko-američki Klub
Dalmatinsko-američki Klub
Prijatelji hrvatskog kulturnog centra
Postoje i dvije zaklade koje financiraju mlade studente.
U SAD-u djeluje 19 katoličkih župa. U središtu Los Angelesa nalazi se crkva «Svetog Ante» koja također promiče mnogobrojne hrvatske aktivnosti. U sastavu crkve djeluje folklorna skupina «Sveti Ante tamburica i kolo klub Croatia», koja uglavnom okuplja mlade. U sklopu crkve djeluje Hrvatski radio program koji se emitira subotom između 13-14 sati na frekvenciji KTYM 1460 AM. Dječja škola djeluje stalno te održava nastavu hrvatskog jezika kroz cijelu godinu, a broj polaznika se kreće oko 100.
U Zastupničkom domu Kongresa SAD, 1. veljače 2005. službeno je utemeljen Kongresni hrvatski klub (CongressionalCroatianCaucus). Zastupnici koji su se pridružili Klubu spadaju u tri skupine: 1. zastupnici hrvatskog podrijetla, 2. zastupnici iz izbornih jedinica u kojima živi veći broj hrvatskih iseljenika, 3. zastupnici koji su ključni „igrači“ u Zastupničkom domu i koji su pokazali zanimanje za teme od interesa za Republiku Hrvatsku.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Nastavu hrvatskog jezika i kulture uglavnom organiziraju hrvatske zajednice i katoličke župe u Chicagu, Los Angelesu, New Yorku i Clevelandu za oko 400 učenika.
Razmjenski lektorati u nadležnosti MZOS-a RH:
Indiana University, Bloomington, Indiana
University of Iowa, Iowa City
Lektorati hrvatskog jezika koji nisu u nadležnosti MZOS-a RH: University of Kansas, Lawrence, Kansas, University of Detroit Mercy, Detroit, Michigan i University of Washington, Seattle, Washington
Izdavaštvo i mediji
Hrvatska bratska zajednica osnovana 1894. g., u Pittsburghu izdaje list „Zajedničar“, tjednik s najvećom nakladom na hrvatskom jeziku izvan Hrvatske, te izlaze još slijedeći časopisi:
AC Review
Bulletin of the Association for Croatian Studies
Croatian Chronicle / Hrvatska kronika
Journal of Croatian Studies
Hrvatski kalendar / Croatian Almanac
Hrvatski korijen
U Hrvatskom centru pri Hrvatskoj župi sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela 22. veljače 2009. g. svečano je obilježena 40. obljetnica emitiranja radio programa na hrvatskom jeziku pod nazivom Glas slobodne Hrvatske. Radio program „Glas slobodne Hrvatske“ može se slušati na području država New York, New Yersey i Connecticut, a od samog početka emitiranja do danas je ostao najvažniji govorni medij na hrvatskom jeziku za brojnu iseljeničku zajednicu na ovom području.
Izvor; Hrvati izvan Hrvatske