Novim Zakonom o socijalnim medijima njemački zakonodavac Facebooku, Twitteru and i drugim društvenim mrežama jasnije nego do sada propisuje brisanje određenih postova. Do sada je to bilo samo u rukama američkih mrežnih operatora i u praksi je prije bilo pitanje dobre volje.
Međutim oni – tako barem predviđa zakon – ne trebaju biti izbrisani automatski, nego samo nakon što se neko požalio. Primjerice jer je ta osoba javno na Facebooku uvrijeđena ili oklevetana. Sada bi trebalo biti mnogo jednostavnije obraniti se. S jedne strane jer su poduzeća obavezna na profesionalno administriranje reklamacije: duga čekanja na usluge Hotline-a i zavaravanja više ne bi trebalo biti. S druge strane osoba se može pozvati i na zakonsku osnovu.
Ono što vrijedi za pojedinca trebalo bi inače s malim varijacijama vrijediti i za vlasti i sudove. Facebook i Co. moraju za pitanja koja dolaze od ovih institucija imenovati konkretnu osobu. To do sada nije bio slučaj.
Rokovi za brisanje se moraju poštivati
Nakon žalbe poduzeća moraju u sasvim očitim slučajevima postove izbrisati u roku od 24 sata. Ukoliko situacija nije sasvim jasna onda poduzeće ima na raspolaganju tjedan dana da slučaj prebaci na jednu vrstu javne ustanove. “Regulirana samoregulacija” se to zove u službenom njemačkom: Država se nada da će se treća strana pobrinuti za poštivanje Ustava.
Ova ustanova, koju tek treba utemeljiti, bi se trebala sastojati od predstavnika poduzeća i neovisnih stručnjaka koji bi o slučajevima trebali raspraviti “brzo”, ali bez deadline-a. Tako poduzeća odgovornost za “Izbrisati ili ne?” mogu prebaciti na druge. To bi se trebalo priskrbiti za više opuštenosti jer ukoliko nešto ne bude uredno izbrisano, poduzeću prijeti kazna od pet milijuna eura, a ukoliko se slučaj ponovi onda i do 50 milijuna.
Vrlo kontroverzan zakon
Proteklih tjedana se u Njemačkoj o ovom zakonu žestoko raspravljalo. Prije svega su dvije točke naljutile internetsku zajednicu, internetske aktiviste i političare: što je s, ustavom garantiranom, slobodom mišljenja? I: kako to da država poštivanje tog prava prebacuje na velika poduzeća iako je to zadatak policije i sudova?
Dugo vremena nije bilo jasno hoće li demokršćansko-socijaldemokratska koalicija još sada izglasati ovaj zakon. Čak ni sami zastupnici Bundestaga se ne osjećaju ugodno kada je riječ o tome. Oni su brojnim pravnim mišljenjima potvrdili da će ovdje biti odlučeno nešto što je protiv Ustava. Naravno pritisak internetskog lobija protiv zakona je bio ogroman.
Više od “govora mržnje”
Savezna vlada će u petak glasati o – ipak – ublaženoj verziji zakona. Iz kataloga kaznenih djela izbačeni su elementi kao što su “klevetanje saveznog predsjednika, države, njenih simbola i ustavnih organa”. Prije svega su ovdje stručnjaci oklijevali u vezi s Ustavom zajamčenom slobodom mišljenja. Druga bitna promjena se odnosi na “reguliranu samoregulaciju”. Ovdje su se CDU/CSU probile sa svojim stavovima. Prvobitni prijedlog saveznog ministra Heika Maasa sve to nije bio predvidio. Novi dodatak je još element kaznenog djela označen kao “uvredljive fotografije”.
Ukupno je u katalogu navedeno više desetaka kaznenih djela, među kojima je i djelo protiv javnog reda, javno poticanje na kaznena djela i njihovo odobrenje, seksualno zlostavljanje, formiranje terorističkih udruga, vrijeđanje vjerskih zajednica i druge. Zakonodavac zakon često označava kao Anti-Hate-Speech Zakon (Zakon protiv govora mržnje). To je pomalo zbunjujuće jer govor mržnje u Njemačkoj nije pravno relevantan pojam. Osim toga je sada na društvenim mrežama zabranjeno mnogo više stvari nego što prosječni građanin vjerojatno razumije pod pojmom govor mržnje.
Roboti koji brišu sadržaje?
Racije protiv autora komentara s uvredljivim porukama
Sveukupno gledano kod brojnih kritičara ostaje zabrinutost da mrežni operatori uskoro neće brisati sadržaje tek nakon žalbe, već i na svoju inicijativu – dakle da će djelovati pro-aktivno. A brisanje najvjerojatnije trebaju preuzeti roboti. Trenutno se na televiziji prikazuje američka serija “Incorporated” koja govori o tome kako bi svijet mogao izgledati ako riječ više ne bi imala država, već tehnološki koncerni i njihovi algoritmi. Sve samo Science Fiction?
Novi Zakon bi trebao stupiti na snagu 01. listopada i važi samo za velike socijalne mreže. Postoji granice od dva milijuna korisnika i minimum od 100 godišnjih žalbi. Start-up poduzeća dakle isprva nisu pogođena. No onaj tko ipak postane uspješan može sebi uzeti tri mjeseca vremena kako bi uspostavio menadžment za reklamacije i unutar ta tri mjeseca su oslobođeni pristupa tzv. “samoregulaciji”. No jasno je i to da onaj tko želi napraviti posao s “govorom mržnje” mora o tome dobro razmisliti.
DW.COM/HAZUD