Dana 09. svibnja 2016. godine slavi se Dan Europe, stoga su prosvjednici nezadovoljni hrvatskim pravosuđem odlučili obilježiti taj dan na najprikladniji način. Okupili su se danas u Zagrebu ispred Predstavništva Europske komisije u Cesarčevoj ulici s namjerom da ukažu na dramatično stanje u hrvatskom pravosuđu na što tridesetak građana  učestalo upozorava posljednjih mjeseci.

Naročito su aktivni u ukazivanju na nezakonitosti  oštećeni građani od strane austrijskih zadruga koje su nelegalno poslovale na području Hrvatske, te oštećenici nelegalnih kreditnih ureda koji su zahvaljujući njihovom nelegalnom radu i nemaru hrvatskih institucija značajno osiromašeni, dok  neki su ostali i bez svojih  domova koje su im nelegalni kreditori oteli prijevarom.

Uz njih, pred  Kućom prava danas su se pojavile i druge žrtve hrvatskog pravosuđa koje vode dugogodišnje sporove pred hrvatskim sudovima. Svima im je zajedničko da su u njihovim sudskim postupcima u jednom trenutku kao stranke sudjelovale mrtve fizičke osobe, ili nepostojeće pravne osobe. Ta okolnost, koja je u  pravnim državama inače bitni nedostatak za vođenje sudskog spora, u velikom broju slučajeva hrvatskim sudovima nije bila zapreka da se donose sudske odluke. To dokazuje i Ugovor o kupoprodaji navodno sklopljen između Margite Kekelj i poduzeća Parket (bez datuma), temeljem kojeg je kupoprodajna cijena za stan u Zagrebu uplaćena 17 dana nakon smrti Margite Kekelj sa njenog računa, a na isti račun je ta uplata i vraćena kao neosnovana. Kroz provedeni dokazni postupak utvrđeno je da potpis Margite Kekelj nije vjerodostojan, međutim, hrvatski suci cijenili su da je i takav ugovor, za koji je kupoprodajnu cijenu uplatila mrtva osoba čiji je potpis krivotvoren, a ugovor bez datuma –  pravno valjan.

Još jedan slučaj gotovo je jednako dramatičan i neuobičajen. Čak 17 godina nakon smrti sud mrtvoj osobi dodjeljuje zastupnika kako bi rasprodavali njezinu imovinu iako  pokojnica ima žive nasljednike. Svrha je naravno, i očigledno, bila oteti imovinu pokojnice i onemogućiti njene nasljednike da mirno uživaju svoje nasljedstvo. Cijeli postupak isprepleten je krivotvorinama i manipuliranjem zemljišno-knjižnim podacima te naročito  onemogućavanjem pristupa sudu nasljednicima.

Nije neuobičajeno da pojedini suci komuniciraju s mrtvim i nepostojećim stranakama na način da, iako su iste mrtve ili nepostojeće i nadalje donose odluke u kojim ih naznačuju kao stranke, šalju im rješenja, pozive, sudske odluke…..

Na takav način pismena se vraćaju natrag sudu, u konačnici ih oglašavaju na oglasnim pločama te ih označavaju kao pravomoćne iako jedna od stranaka, a nekad i obje stranke uopće ne postoje. Jedan od takvih slučajeva se vodi i pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, gdje se nizom nezakonitih i nelegalnih sudskih odluka otima cijela tvornica, a glavni sudionik je HBOR – Hrvatska banka za obnovu i razvitak koja prema važećim zakonima u RH uopće ni na koji način, temeljem ugovora o cesiji  na koju se poziva,  ne bi smjela biti priznata kao stranka u postupku jer joj nedostaje aktivna legitimacija obzirom da je Ugovor o cesiji sklopljen sa trećom pravnom osobom koja uopće nije navedena u ugovoru koji se prenosi.  Osim toga, HBOR ni ne zna što je preuzeo, niti što potražuje, pa mu je tako potpuno svejedno kako je nekretnina označena, u kojem z.k. ulošku se nalazi, i tko je stranka na čijoj imovini se želi naplatiti, a sve te nedostatke i zakonske povrede suci na Općinskom sudu u Dugom Selu, na Općinskom sudu u Sesvetama, i na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu  jako dobro znaju, ali dopuštaju, propuštajući donositi odluke po zakonu.

„Blagoslov“ u takvim postupcima daju im i ostale institucije u RH, naročito neposredno nadležan za kontrolu njihovog rada Županijski sud, Ustavni sud kojem često promaknu neustavni postupci nižih sudova, te Vrhovni sud RH koji bi trebali biti korektivi odluka koje su donešene neustavno i nezakonito.

Da ta najviša sudska tijela i zaštitnici pravde u Hrvatskoj često ne predstavljaju korektiv, i ne korigiraju povrede zakona koje počine prvostupanjski i drugostupanjski sudovi  razvidno je  i iz sudskih odluka koje donose suci u ovršnim postupcima u kojima su stranke austrijske zadruge  a koje su na području Hrvatske poslovale nelegalno, suprotno čl. 75 Zakona o deviznom poslovanju, te suprotno odredbama Zakona o trgovačkim društvima kojima je propisano da strana pravna osoba ukoliko obavlja poslove  na području Hrvatske mora imati registriranu podružnicu za djelatnosti koje obavlja.

Puno je problema u hrvatskom pravosuđu, puno nezadovoljstva, i puno uočenih nepravilnosti i propusta. To ne tvrde samo stranke koje su laici i nisu pravne struke, već i pravnici, odvjetnici, pa čak i pojedini suci. Međutim,  čarobna riječ „neovisnost“ na koju se najčešće suci pozivaju, doslovno predstavlja njihovu aboliciju od odgovornosti za počinjenu štetu.  Upravo zbog te njihove nedodirljivosti događa se  da uknjiženi, legalni i zakoniti vlasnik mora zbog  sudskog rješenja donešenog „nedjeljom“ i prijedloga za ovrhu podnešenog mimo zakonskih rokova, iseliti iz vlastitog stana, jer Općinski sud u Zagrebu tolerira takve „omaške“ te odlučuje da je nezakonito – valjano i zakonito.

Kad bi se u svim sudskim postupcima sudilo po zakonu i po važećim propisima u RH,   ne bi se događalo da sud prizna aktivnu legitimaciju pravnoj osobi koja nema nikakvo ovlaštenje biti stranka u postupku, ali i da uskraćuje legitimaciju stranci koja temeljem zakona ima pravo štititi svoje pravo. Još manje bi nekažnjeno prošla činjenica da zemljišno knjižni sudac ili zemljišno knjižni referent odredi upis hipoteke u zemljišne knjige u korist banke koja uopće nije stranka u postupku i nema nikakve poveznice s upisanom hipotekom?

Isto tako, da se primjenjuju zakoni i propisi a ne tajni dogovori  po sistemu „ja tebi, ti meni“ ne bi se moglo dogoditi da osoba zabilježi svoje pravo u zemljišnim knjigama sa pogrešnim osobnim podacima, koji ne odgovaraju podacima u osobnoj iskaznici, a kad  tužitelj podnese brisovnu tužbu radi pogrešnog upisa s identičnim podacima kako to piše u zemljišnim knjigama, sud mu vraća tužbu na ispravak navodeći da su podaci o tuženiku netočni i neispravni, dok istovremeno u zemljišnim knjigama unatoč tužbi  i tim netočnim podacima dozvoljava provedbu upisa u korist tuženog. (Općinski sud Zaprešić).

Mnoštvo je nelogičnosti koje bi se mogli nabrajati, i nekoliko tjedana ne bi bilo dovoljno za navesti sve sudske predmete u kojima su nezakonitosti utvrđene. Upravo zbog takve katastrofalne situacije prosvjednici su se danas okupili  ispred  Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, na Dan Europe, kako bi najavili svoj odlazak u Bruxelles i  još jednom naglasili da traže od Europske komisije da se odredi nadzor nad pravosudnim institucijama u RH odnosno kompletnim hrvatskim pravosuđem, obzirom da je prema prikupljenim dokazima nivo korupcije u Hrvatskoj vrlo visok i nerješiv bez njihove intervencije.

Dan Europe

Danom Europe koji se održava 9. svibnja svake godine slavi se mir i jedinstvo u Europi. Datum označava godišnjicu povijesne „Schumanove deklaracije”. Tijekom govora u Parizu 1950. Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio je svoju ideju o novom obliku političke suradnje u Europi kojom bi rat među Europskim državama postao nezamisliv.

Njegova vizija bila je osnovati europsku instituciju koja bi objedinila proizvodnju ugljena i čelika i upravljala njome. Ugovor o osnivanju takvog tijela potpisan je nešto manje od godinu dana kasnije. Schumanov prijedlog smatra se začetkom današnje Europske unije.

Institucije EU-a slave Dan Europe

Povodom proslave Dana Europe institucije EU-a otvaraju svoja vrata za javnost početkom svibnja u Bruxellesu i Strasbourgu. Lokalni uredi EU-a u Europi i diljem svijeta organiziraju niz aktivnosti i događanja za sve dobne skupine.

Svake godine tisuće ljudi posjećuju institucije EU-a, sudjeluju u raspravama, prisustvuju koncertima i drugim događanjima kako bi obilježili taj dan i podizali svijest o EU-u.

N.L./HAZUD