– Pomno analizirajući olako gubljenje milijuna kuna kroz izdavanje nenaplativih kredita HBOR-a, nas nekoliko ‘zviždača’ došlo je do zaključka da se preko HBOR-a i predstečajnih nagodbi u stvari smišljeno godinama izvlači novac za političke stranke!
ZOV UNOSNOG POLITIČKOG ŽIVOTA; Povratak Ivića Pašalića, jednog od najbogatijih političkih moćnika?!
Najbolja potvrda za to je slučaj Željka Žužića, vlasnika Soliduma, koji je milijunima kuna financirao kampanju Stipe Mesića, a u isto je vrijeme ostao dužan HBOR-u i Ministarstvu financija na stotine milijuna kuna. Unatoč svemu tome, godinama ga nitko ništa nije pitao, kao što nitko godinama ne pita zbog čega HBOR uporno pojedincima izdaje pa otpisuje milijunske kredite – ističe Nada Landeka, jedna od osnivačica Udruge Veronika Vere, nevladine udruge za zaštitu žrtava pravosuđa, koja je godinama istraživala djelovanje HBOR-a te je nakon toga napisala i knjigu o sumnjivom poslovanju te državne banke za koju tvrdi da je najobičnija praonica novca.
– Nada Landeka podnijela je i kaznenu prijavu protiv HBOR-a i odgovornih osoba zbog zloporabe položaja i ovlasti te štete koju je su nanijeli njezinoj tvrtki, njoj i cijeloj njezinoj obitelji. Nakon toga, doživjela je, kaže, nezapamćeni progon.
– – Dug koji su oprostili drugoj tvrtki HBOR je uz pomoć krivotvorenih rješenja pokušao naplatiti mojoj firmi koja nije bila ništa dužna. Tužila sam ih te od 2003. godine imam pravomoćnu presudu Županijskog suda da HBOR nije imao pravo to naplatiti. Unatoč presudi, HBOR je pokrenuo ovrhu moje tvrtke Liston d.o.o. Ništa nije vrijedilo što sam se bezbroj puta žalila, išla na policiju i DORH. Oni su toliko moćni, da je policija krivotvorila izvještaje da pogoduje HBOR-u. Na taj su način uništili 40 radnih mjesta i oštetili me za 60 milijuna kuna. HBOR je, mogu to slobodno reći, uništio moj život i život moje obitelji, zbog čega sam prije više godina odlučila osnovati udrugu ‘Veronika Vere’ te se posvetiti borbi protiv pravosudnog i bankarskog kriminala u Hrvatskoj. Krenula sam u ozbiljno istraživanje, te danas mogu posve odgovorno zaključiti da je HBOR jedna od najodgovornijih institucija za ekonomsku propast Hrvatske. Oni su, naime, upropastili gospodarstvo masovnim otpisivanjem neplaćenih potraživanje, nenaplatom, te insceniranim stečajevima – podvlači Nada Landeka, te upozorava na činjenicu da je su ona i njezina obitelj nakon podnošenja kaznene prijave protiv HBOR-a mjesecima bili izloženi žestokom nasilju, prijetnjama i sustavnom diskreditiranju, dok je odvjetnik koji ih je zastupao, pod još nerazjašnjenim okolnostima, prošle godine usrmćen!
– Namještali su nam kaznene postupke, pet puta su nam bušili gume, a vrhunac je bio ubojstvo odvjetnika Luje Medvidovića koji nas je zastupao u slučaju protiv HBOR-a. Svu tu stravu pratilo je i sustavno diskreditiranje u javnosti. Htjeli su nas ušutkati. Nakon svega proživljenog, spremna sam javno istupiti i podastrijeti sve dokumente i dokaze jer ovakvu situaciju oko HBOR-a čekam punih 14 godina – emotivno ističe Nada Landeka.
– Ona potom objašnjava način na koji je, po svemu sudeći, izvlačen novac iz HBOR-a.
– – Odabrane tvrtke dobivale su od 10 do 30 milijuna kredita. Kada bi dospjele u teškoće, uz pomoć odabranih stečajnih upravitelja otišle bi u stečaj, nakon čega bi vlasnici propale tvrtke osnovali novu firmu i ponovno dobili kredit HBOR-a. Tako je to išlo u krug. HBOR se u isto vrijeme financirao izdavanjem državnih obveznica kod Svjetske banke ili kod Europske banke za obnovu i razvoj. Ako se njihovi krediti nisu vraćali, dug su pokrivali građani. Danas se, pak, predstečajne nagodbe odobravaju prije svega dužnicima HBOR-a i Ministarstva financija. Pojedincima se, dakle, oprašta dug, oni se ponovno zadužuju i začarani krug ponovno se vrti – pojašnjava Landeka. Potom navodi i konkretne primjere za svoje tvrdnje.
– Tvrtka Arena Križevci, u vlasništvu Vladimira Trušćeka, otišla je u stečaj s obvezama prema Poštanskoj, Privrednoj banci i HBOR-u u iznosu od 360.000.000 kuna. Zanimljivo je da prilikom otvaranja stečaja tvrtka Arena Križevci više nije imala nekretnina. Ubrzo nakon toga HBOR je odobrio kredit tvrtki Monolit, u vlasništvu supruge Vladimira Trušćeka. Direktor Monolita bila je njihova kćer Marijana. Dobili su dva kredita u jednom danu. Danas tvrtke Monolit d.o.o., Mopar d.o.o., Monolitinvest d.o.o. imaju odobrene predstečajne nagodbe – a svaka duguje Ministarstvu financija od 40 milijuna kuna na više. Vlasnici svih tih tvrtku su Vladimir Trušćek i članovi njegove obitelji. Tako se pljačkaški krug nastavlja.
Drugi primjer je tvrtka DRVOPLAST iz Petrinje. Odobrili su kredit Draganu Čičiću u iznosu od 4.500.000 eur na blokirani račun, a novac isplatili u Kraljevo. U tvrtki Hidrokonmininig, Mladen Arbanas je dobio novac za pokretanje tvornice peleta. HBOR mu je odobrio kredit od čak 1,2 milijuna eura. Ta linija nije radila niti jedan dan, a kako je ova tvrtka poslovala u unajmljenom prostoru, a na liniju polagala pravo privatna osoba, HBOR je ostao ‘kratkih rukava’ – navodi Landeka, pa nastavlja navoditi primjere neracionalnog davanja kredita, odnosno razbacivanja novca hrvatskih poreznih obveznika.
– Tvrtka ECON SAT u vlasništvu Jurice Pavelića dobila je kredit od HBOR-a i ništa nije vratila. Strojevi su odveženi prije nego li je tvrtka otišla u stečaj, a nekretninu i danas prodaje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Svi podaci su javno dostupni u Narodnim novinama. ‘Krešimirovo drvo’ je bilo također dužno HBOR-u. Jedan od suvlasnika te tvrtke kupio je nekretninu prilikom prodaje u stečajnom postupku, te postao vlasnik nekretnine neopterene dugovima. Ista priča je i u ‘Lika drvu’. U svim nabrojenim slučajevima HBOR je kreditirao politički i rodbinski podobne, a ne kreditno sposobne klijente. Osim ovdje opisanih, upitna su i ulaganja HBOR-a u Sladoranu Županja, IPK Osijek, i druge tvrtke. Vlasnici i osnivači tvrtke HADEKO izvlačili su, primjerice, miliune kuna iz tvrtki kćeri koje su osnovane kroz Sladoranu Županja, dok je država davala putem HBOR-a jamstva. O svemu imam dokaze – vrlo teške optužbe na račun HBOR-a i ljudi koji nadziru poslovanje te banke, u zaključku je iznijela Nada Landeka, dugogodišnja aktivistica i jedna od osnivačica udruge ‘Veronika Vere’.
Autor: Damir Kramarić