Header image

Hazud.hrLogo

News portal domovine i dijaspore

Menu

Skip to content
  • VIJESTI
    • POLITIKA
    • HRVATSKI BRANITELJI
    • GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDA
    • AKTUALNI KOMENTARI
  • DIJASPORA
  • KULTURA
    • PRIČE
    • POEZIJA
    • POVIJEST
    • DJEČJI KUTAK
    • ČLANOVI HAZUD-a
  • TV
  • KOLUMNE
    • Dragan Hazler
    • Slavica Vučko
    • Nada Landeka
    • Mile Prpa
    • Mladen Pavković
  • IZ SVIJETA
  • AFERE
  • PRAVOSUĐE
  • EUROPSKA KOMISIJA PRIJETI KAZNAMA HRVATSKOJ JER NE PRIMJENJUJU EUROPSKO PRAVO I PRESPORI SU U KAZNENIM POSTUPCIMA
  • Ustavni sud izravno krši prava građana na jednako postupanje: “Različite odluke Ustavnog suda o istoj pravnoj stvari dovode u pitanje neovisnost i nepristranost Ustavnog suda”
  • RENDEZVOUS 4.4.2023. JE LI HRVATSKO PRAVOSUĐE NAJGORE U EU?
  • Prema sadašnjem stanju mnogima bi se vrlo lako moglo dogoditi da nekretnina bude prodana na dražbi, a da to ovršeni doznaju tek kad načine uvid u vlasnički list
  • Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine za 2022. godinu

Adris grupa o nagodbi u Agrokoru

Objavio: Nada Landeka | Datum objave: 26/06/2018

Ustrajemo na pravnoj zaštiti svojih potraživanja

Autor: Novac.hr

Nin, 220915.
Cromaris, vodeci hrvatski proizvodjac brancina i orade te deseti najveci proizvodjac te ribe u svijetu, danas je otvorio novoizgradjeno mrijestiliste u Ninu. Novo mrijestiliste ove tvrtke u vlasnistvu Adrisa je vrijedno 130 milijuna kuna sto ga cini najvecom trenutnom investicijom u hrvatsko ribarstvo.
Na fotografiji: Predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahovic.
Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Jure Mišković / HANZA MEDIA

Ante Vlahović, Adris grupa

Povodom dovršavanja procesa nagodbe u Agrokoru, Adris Grupa poslala je priopćenje u kojem još jednom iznose svoj stav o cijelom postupku.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Izvanredni povjerenik Agrokora, Fabris Peruško, i njegova zamjenica, Irena Weber, dali su ovih dana odvojene intervjue vodećim nacionalnim listovima u kojima, uz ostalo, pokušavaju objasniti i položaj Adris grupe u postupku Izvanredne uprave u procesu postizanja nagodbe. Pritom Fabris Peruško kaže: „…u širem društvenom kontekstu nije dobro da Adris osporava prava vlasnicima obveznica jer će to imati indirektan negativan utjecaj i na cijenu državnih obveznica, pa to negativno utječe na sve porezne obveznike.“ Nadalje, govoreći o mogućem sudskom sporenju, Peruško ističe kako bi „dugotrajni spor među njima imao negativni utjecaj i na cijenu zaduživanja budućeg Agrokora“.

U nepostojanju bilo kakvih suvislih i pravno zasnovanih argumenata, Izvanredni povjerenik optužuje Adris za štetu koju, tobože, Adris nanosi svim poreznim obveznicima i hrvatskom društvu u cjelini.

Umjesto da odgovori na pitanja zašto nije postupio po nalozima suda o dostavi podataka i predlaganju skupina vjerovnika za potrebe ustanovljenja Vjerovničkog vijeća, Izvanredni povjerenik bavi se javnom diskvalifikacijom jednog vjerovnika koji koristi zakonska prava u zaštiti svojih, pa i interesa cijelog postupka.

U vezi s povjerenikovom tvrdnjom da korištenje zakonom zajamčenih prava utječe na trošak financiranja države i Agrokora, držimo da je u pravnoj državi najbolje rješenje postojanje učinkovitog pravnog sustava.

U nastojanju da se postigne pravična nagodba, Adris sustavno ukazuje na nedostatke modela namire. Entity Priority Model (EPM) je potpuno nepoznat našem stečajnom pravu i temelji se na dvije dvojbene postavke:

Prvo, nagodba vjerovnicima s razlučnim pravima na dionicama daje malu ili nikakvu vrijednost ako se radi o dionicama kompanija za koje sama Izvanredna uprava utvrdi da su insolventne, odnosno da su neodržive. Ne predviđa se da to utvrđuje sud, kao u redovnom predstečajnom ili stečajnom postupku, već će takvu odluku donijeti sama Izvanredna uprava temeljem kriterija koje je sama izabrala. Skrećemo pozornost da bi primjenom tih istih kriterija i „novi Agrokor“ bio insolventan!

I druga je postavka očito pogrešna. Jednako se, naime, vrednuju instrumenti osiguranja različite kvalitete. Kao jednakovrijedna se uzimaju jamstva vezana uz obveznice i jamstva dana u obliku ovršnih isprava,  npr. zadužnice. Stoga u predloženom modelu bolje prolaze vjerovnici koji imaju veći broj nekvalitetnih jamstava od onih koji imaju manji broj kvalitetnih jamstava ili druga sredstva osiguranja koja su ovršna, iako bi se u redovnom tijeku stvari prije naplatili upravo ovi drugi.

Nadalje, nije na odmet ukazati na posljedice koje će provedba nagodbe po ovom modelu imati na Agrokorove kompanije u Hrvatskoj i u drugim zemljama. Model nagodbe predviđa da se samo hrvatske kompanije utvrde insolventnima zbog danih jamstava, te da se za njih osnuju „zrcalne“ kompanije na koje će se prenijeti buduće poslovanje. Istodobno će pak u kompanijama izvan Hrvatske, koje su davale jednaka jamstva, doći samo do prijenosa vlasništva nad njihovim dionicama sa sadašnjeg Agrokora na „novi Agrokor“.

Posljedično tomu, ostali dioničari u hrvatskim kompanijama – čiji postotak vlasništva varira od dvadesetak do više od 50% i među kojima se nalaze RH, mirovinski fondovi i drugi vlasnici čije je poslovanje od javnog interesa – gube svoje udjele u cijelosti i ostaju dioničari u kompanijama kojima su ostali jedino dugovi. S druge strane, dioničari Agrokorovih stranih kompanija ne gube svoje udjele. Provedbom nagodbe doći će i do nastanka obveze davanja javne ponude za te dioničare. Drugim riječima, dok će nagodba dovesti do ukidanja bilo kakve vrijednosti dionica koji ostali dioničari drže u Agrokorovim hrvatskim kompanijama, dionice Agrokorovih kompanija izvan Hrvatske imat će osiguranu likvidnost i vrijednost, što direktno oštećuje male dioničare i razlučne vjerovnike u RH u odnosu na dioničare i razlučne vjerovnike izvan RH.

Izvanredni bi povjerenik, umjesto da optužuje, trebao odgovoriti i na pitanje koje su porezne posljedice predloženog modela nagodbe na državni proračun, s obzirom na to da će vjerovnici stjecati prava u nizozemskoj zakladi radi optimiziranja njihove porezne opterećenosti.

Na kraju, još jednom podsjećamo kako je sud svojim rješenjem potvrdio stav da podmirene tražbine ne daju pravo glasa.

Rubrika: GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDA

Vezane objave

328.000 građana blokirano – a mi spašavamo Todorića ???→

Adris zbog Save Re pod istragom slovenske agencije za tržište vrijednosnih papira→

APSURDNE TVRDNJE: Prozvani “tajkuni” odbacili optužbe Ivana Sinčića da su oni vlasnici Ine→

UTAJA Direktor zadruge prodavao stanove a nije plaćao porez. Država zbog neplaćenog poreza oštećena za više od 100.000 kn→

Blog

POPULARNO

  • Rat u Hrvatskoj: ‘U tijeku je neviđen napad na hrvatski narod! 4 milijuna hrvatskih ljudi, zločinom će ostati bez ičega”

    195044 views / Posted 04/03/2015
  • Kada i kako nastupaju zastare na ovrhu?

    147897 views / Posted 22/07/2014
  • Postoje dokazi da Hrvati nisu Slaveni, već jedini narod koji je svoje korijene sačuvao 6500 godina

    100700 views / Posted 26/01/2014
  • SPECIJALNI RAT PROTIV HRVATSKE: “Četničko-sotonski monstrumi kontroliraju umove nevidljivim moždanim valovima i vrše “umno porobljavanje” izgrađenim sistemom elektroodašiljača i sofisticiranom EMP napravom”

    67053 views / Posted 30/05/2016
  • LEGENDA; Tisućljetno prokletstvo Hrvatske

    66397 views / Posted 25/07/2014
advertisement

PRATITE NAS NA FACEBOOKU

NAJNOVIJI KOMENTARI

  • Redakcija on OVRŠNI POSTUPAK; Ovršenici, borite se za svoja…Pokretnine koje su prema ovršnom…
  • Redakcija on OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG…Razuman rok za donošenje sudskih…
  • Redakcija on Ovrha na plaći i primanja koja su…Trebali ste obratno, 1/4 uplatiti…
  • Redakcija on STJECANJE VLASNIŠTVA Što je to knjižno, a…Ako je vaša majka knjižni…
  • Redakcija on Kada i kako nastupaju zastare na ovrhu?Na žalost, ne možete se…
advertisement

ARHIVA

Footer logo
  • Facebook
  • Google Plus
  • RSS Feed
  • YouTube
 

Info

  • Statut
  • Impresum
  • Uvjeti korištenja
  • Kontakt
 

Partneri

  • UDRUGA VERONIKA VERE
  • Udruga za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa – Facebook
 

Pretraži Hazud.hr

 

©2016 Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore

Menu