Header image

Hazud.hrLogo

News portal domovine i dijaspore

Menu

Skip to content
  • VIJESTI
    • POLITIKA
    • HRVATSKI BRANITELJI
    • GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDA
    • AKTUALNI KOMENTARI
  • DIJASPORA
  • KULTURA
    • PRIČE
    • POEZIJA
    • POVIJEST
    • DJEČJI KUTAK
    • ČLANOVI HAZUD-a
  • TV
  • KOLUMNE
    • Dragan Hazler
    • Slavica Vučko
    • Nada Landeka
    • Mile Prpa
    • Mladen Pavković
  • IZ SVIJETA
  • AFERE
  • PRAVOSUĐE
  • UDRUGA VERONIKA VERE: OTVORENO PISMO SUTKINJI
  • Braniteljesko djelo spašavanja naroda i države sveli su na paljenje svijeća
  • POZIV NA OKUPLJANJE ISPRED MINISTARSTVA PRAVOSUĐA, 25. VELJAČE 2021. GODINE U 11:00 SATI
  • VELIKI USPJEH Županijski sud usvojio je žalbene razloge temeljene na Zakonu o zaštiti potrošača koji sadržava odredbe o nepoštenosti ugovornih odredaba
  • DAN SIGURNIJEG INTERNETA

Odvjetnik Lujo Medvidović: “Da ne dođe do dužničkog ropstva, država je dužna srediti svoje gospodarstvo i štititi, a za slučaj potrebe otkupiti, slobodu svojih građana, jednako kao što su građani dužni boriti se i izboriti za slobodu svoje države”

Objavio: Nada Landeka | Datum objave: 25/06/2020

Medvidović   „Dabo mihi factum – dabo tibi ius“ (daj mi činjenice – dat ću ti pravo!) – to temeljno načelo rimskoga prava, nije više lako povezati s radom suvremenih pretora. Moć činjenice odstupa pred snagom nekih drugih izvora moći.

Možda zato što mi nismo dovoljno sistematični, uporni i uvjerljivi u isticanju relevantnih dokaza koji trebaju premostiti provaliju koja se ispriječila između nas i pravde, ili zato što naši navodi apriorno nisu na cijeni.

Što su činjenice koje traže pretori? To su stanja stvari, svojstva, zbivanja i njihovi međusobni odnosi, čije se postojanje utvrđuje tijekom sudskog postupka, uz koje pravo veže određene pravne učinke, prije svih odluku o odgovornosti, krivnji i kazni – najmoćnijem od svih instrumenata vlasti u svekolikoj povijesti.

Činjenice su središnje mjesto, topika svake odluke u kaznenom postupku, bez obzira kako su prikupljene: zakonitim ili nezakonitim putem, pretragom osobe, doma, drugih prostorija ili pokretnih stvari, privremenim oduzimanjem predmeta, ispitivanjem okrivljenika i svjedoka, prepoznavanjem, očevidom, uzimanjem otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela, odjeće i obuće, vještačenjem, dokaza ispravom, dokaza snimkom, elektroničkim (digitalnim) dokazom, uz poštivanje ili ograničenje ustavnih prava i sloboda, koje može biti utemeljeno na supsidijarnosti, razmjernosti, specificiranosti radnji, katalogu kaznenih dijela, sudskom nadzoru te iznimnom pravu vlasti suđenja da naloži i provede radnje u kratkom roku uz uvjet naknadne sudske konvalidacije.

Vlast suđenja zanimaju odlučne činjenice od čijeg utvrđenja ovisi dopuštenost vođenja kaznenog postupka (primjerice: agresivni rat protiv Hrvatske započeo je 17. kolovoza 1990. objavom preko Radio Knina; završen je Sporazumom o normalizaciji odnosa Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije od 23. kolovoza 1996. godine u Beogradu u izvorniku na hrvatskom i srpskom jeziku; vojnoredarstvena akcija Oluja 1995. provedena je u skladu s ustavnom obvezom oružanih snaga Republike Hrvatske da zaštite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske i obrane njezinu teritorijalnu cjelovitost).

Činjenice se dijele na: notorne činjenice koje su općepoznate pa ih ne treba dokazivati (primjerice: svaka država ima pravo na obranu, ima dužnost da se brani i snosi odgovornost ako propusti poduzeti mjere nužne obrane; Vinkovci, Županja, Slavonski Brod, Virovitica, Ilok, Vukovar, Gospić, Zadar, Knin i Dubrovnik, hrvatski su gradovi); činjenice presumpcije za koje se unaprijed uzima da postoje i to: prirodne presumpcije (primjerice: presumpcija ubrojivosti), pravne presumpcije, (primjerice presumpcija okrivljenikove nedužnosti kao presumpcija procesnog prava i presumpcija čestitosti kao presumpcija materijalnoga kaznenog prava).

Ovisno o tome je li njihovo obaranje dopušteno razlikujemo oborive presumpcije (p. iuris tantum) i neoborive presumpcije (p. iuris et de iure).

Za razliku od ovih činjenica na koje se izravno vežu pravne posljedice, postoje manje pouzdane – posredne činjenice ili indicije iz kojih se logičkim zaključivanjem dolazi do potvrde o postojanju izravnih dokaza.

Po kriteriju postojanja a poglavito po kriteriju njihova mjesta i uloge u dokaznom lancu, činjenice mogu biti bitne i nebitne, dvojbene i nedvojbene.

Još veće značenje u postupku utvrđivanja činjenica ima tzv. causalni neksus, kao crta koja povezuje činjenice utvrđene pred sudom, koja tvori odlučnu uzročno posljedičnu vezu između neke radnje i posljedice.

Sve činjenice i njihove poveznice u kaznenom postupku utvrđuje sud, uz aktivno sudjelovanje stranaka (tužitelj i okrivljenik), branitelj okrivljenika, punomoćnik oštećenika te vještak – čija je uloga da se pravilno utvrde važne činjenice i njihov međusobni odnos, te da se ne pomiješa njihov rang i značaj. Svaki propust u pravilnom utvrđenju i klasifikaciji činjenica ima dalekosežne pravne i životne posljedice, budući da slika osuđenika u kaznenom postupku često puta postaje sudbinom njegove okoline. Zbog toga se u pojedinim slučajevima uvodi institucija umješača ili prijatelja suda koju treba razborito koristiti u prikupljanju i prezentaciji oslobađajućih dokaza.

Naša molitva suprotiva tirjanstvu traži isticanje notornih činjenica te prirodnih i neoborivih pravnih presumpcija, s ciljem da se sačuva nepomućenost odlučnih oslobađajućih činjenica, tako da se uvijek mogu prepoznati razlike između bića, stvari i pojava, u uzroku njihova postanka, u njihovim pojavnim oblicima i njihovom međusobnom odnosu, da se djela naše obrane uvijek opisuju istinitim riječima, te da riječi obrane odnesu pobjedu nad riječima optužujućih objeda.

Rečeno je veoma važno naglasiti kako zbog propusta u utvrđenju odlučnih činjenica, zakoni koji nas štite ne bi imali slabije djelovanje nego zakoni koje nas kažnjavaju.

Odlučna je činjenica da je sloboda bitna odlika čovjeka i naroda. Veliki čovjekoljubac Euripid i danas podučava: „Naziv slobodan čovjek najdragocjenija je od svih titula: posjedovati je znači imati mnogo, čak i kada se ima malo!“ Notorna je činjenica da slobodu čovjeku nije oduzeo ni Bog a ni priroda. Nitko ne može sam, svi smo mi potrebni jedan drugome. Drugi čovjek je čovjeku najveća potreba ali, istovremeno, najveća opasnost jer može biti izvor porobljavanja.

Planetarno i povijesno lihvarski ugovori su najmoćnije sredstvo zarobljavanja i izvor sviju zala, budući su povezani s prirodnom osnovicom života, a kroz tu formu zarobljeni prividno pristaje na ropstvo.

Iza toga slijedi snižavanje moralnih i drugih vrijednosti, raslojavanje, sputavanje i instrumentaliziranje ljudi u javnom djelovanju.

Razlike između spomenutih kategorija su na crti Aristotelovog ustava atenskog i Solonova učenja da je demokracija sazdana na tri protege:

– gospodarskoj, zabrani dužničkog ropstva kao zadnjeg međaša slobode;

– moralno-političkoj, obvezi javnog zauzimanja za opće dobro kao odgovornosti prema obznani višega zakona;

– pravnoj, obvezi poštivanja odluke porotnog suda – referenduma na reprezentativnom uzorku, kao dokaza političke korektnosti i lojalnosti prema demokratskom ustroju zemlje.

Po tom učenju koje je postalo opće mjesto ugovora naroda i demokratske države:

– da ne dođe do dužničkog ropstva, država je dužna srediti svoje gospodarstvo i štititi, a za slučaj potrebe otkupiti, slobodu svojih građana, jednako kao što su građani dužni boriti se i izboriti za slobodu svoje države;

– radi moralne čistoće i političke stabilnosti u državi se provodi načelo da onaj tko izbjegava obvezu javnog zauzimanja za opće dobro ne zaslužuje status građanina;

– radi pravne sigurnosti država osigurava da je odluka suda – poglavito referenduma kojeg je podržalo 95% građana, obvezna za sve.

Onaj tko tu odluku ne poštuje, može birati: ili odlazak u drugu državu u kojoj se ta odluka ne primjenjuje, ili prezren živjeti u samoizolaciji i sramoti ili slijediti dramatično poznati Sokratov izbor.

Odvjetnik Lujo Medvidović (mučki ubijen (sa 105 uboda nožem)  u siječnju  2013.godine)
Izlaganje Luje Medvidovića sa VII stručnog skupa HKV-a o Haaškom sudu
Rubrika: NAJČITANIJI TEKSTOVI, PRAVOSUĐE

Vezane objave

UDRUGA VERONIKA VERE: OTVORENO PISMO SUTKINJI→

LIJEPA NAŠA HRVATSKA U BROJKAMA→

POLITIKA & KRIMINAL: Kako su stečajni upravitelji zaradili 6,8 milijardi kuna na uništenim firmama→

Nada Landeka: Građani su prepušteni ne samo sebi, već i čudnovatom jednookom, ćoravom Kiklopu zvanom hrvatsko pravosuđe→

Blog

POPULARNO

  • Rat u Hrvatskoj: ‘U tijeku je neviđen napad na hrvatski narod! 4 milijuna hrvatskih ljudi, zločinom će ostati bez ičega”

    188720 views / Posted 04/03/2015
  • Kada i kako nastupaju zastare na ovrhu?

    144948 views / Posted 22/07/2014
  • Postoje dokazi da Hrvati nisu Slaveni, već jedini narod koji je svoje korijene sačuvao 6500 godina

    84693 views / Posted 26/01/2014
  • SPECIJALNI RAT PROTIV HRVATSKE: “Četničko-sotonski monstrumi kontroliraju umove nevidljivim moždanim valovima i vrše “umno porobljavanje” izgrađenim sistemom elektroodašiljača i sofisticiranom EMP napravom”

    64431 views / Posted 30/05/2016
  • Mladi policajac Dino Molnar na Badnjak prijavio korupciju u policiji, u ponedjeljak pronađen mrtav

    62075 views / Posted 13/12/2018
advertisement

PRATITE NAS NA FACEBOOKU

NAJNOVIJI KOMENTARI

  • Nada Landeka on Vodič kroz ovršni postupakPoštovani, prvo morate provjeriti kada…
  • Nada Landeka on Kada i kako nastupaju zastare na ovrhu?Poštovani, obzirom da vi nasljeđujete,…
  • Nada Landeka on Ovrha na plaći i primanja koja su…Možete pokušati, obzirom na promjene…
  • Nada Landeka on Kada i kako nastupaju zastare na ovrhu?Vi ste u pravu. Zastarni…
  • Vanja Krnić: U crvenom. Tko, ja? – SBPeriskop on Kada i kako nastupaju zastare na ovrhu?[…] Koliko sam upoznat rok…
advertisement

ARHIVA

Footer logo
  • Facebook
  • Google Plus
  • RSS Feed
  • YouTube
 

Info

  • Statut
  • Impresum
  • Uvjeti korištenja
  • Kontakt
 

Partneri

  • UDRUGA VERONIKA VERE
  • Udruga za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa – Facebook
 

Pretraži Hazud.hr

 

©2016 Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore

Menu