Datum objave: 25. listopad 2015./Piše: Damir Kramarić
I predstojeći parlamentarni izbori bit će neregularni, nelegalni i nelegitimni, zbog čega će, po svemu sudeći, pobijediti oni koji budu namještali izbore, a ne oni koji dobiju najveću podršku birača!
O toj alarmantnoj činjenici, Državno izborno povjerenstvo izvijestili su u petak 23. listopada čelnici pokreta Zajedno, u svom prigovoru zbog neregularnosti i nelegalnosti izbora koji slijede.
”Parlamentarni izbori za Hrvatski sabor, koji će se održati 8. studenog 2015. godine, bit će nelegitimni i nelegalni, kao i svi dosadašnji.
Navodimo samo dva bitna razloga: prvo, zbog viška birača na biračkim spiskovima. Arsen Bauk je predao DIP-u popis od 3.825,242 birača u Hrvatskoj, iako je imao službeni podatak da u Hrvatskoj sa svim nacionalnim manjinama ima 3.487,034 birača. Prikazao je višak od 338.208 nepostojećih birača, što se može vidjeti u nesrazmjeru između broja birača i broja stanovnika u 11 gradova i 49 općina! Osim toga, birači se pri izlasku na birališta ne potpisuju na birački spisak, što bi bio jedini valjani dokaz da je dotični pristupio izborima. Zbog svega navedenog, izborni rezultati u RH se ne mogu kontrolirati, ni za vrijeme izbora, a ni naknadno”, stoji u prigovoru DIP-u, kojeg je potpisao mr. sci. Karino Hromin Sturm, predsjednik Pokreta Zajedno, a koji upozorava da se na taj način omogućuje izborna prijevara.
”Tko može naknadno kontrolirati izborne rezultate u RH? Nitko! Zašto? Jer se na biračkim mjestima pismeni birači ne potpisuju, a nepismeni ne ostavljaju otisak kažiprsta. Ne postoji pravi i trajni dokaz da je birač pristupio izborima i birao. Druga prijevara su lažni spiskovi s viškom birača (danas još 250.000, a bilo ih je do milijun)”, stoji u zaključku prigovora
Pokreta Zajedno, kojeg su čelnici tog pokreta poslali i novinaru portala HAZUD-a.
Politolog i aktivist mr. Sc. Darko Petričić potvrđuje navedene skandalozne informacije te dodaje da je i on, zajedno s još nekim aktivistima, već nekoliko puta upozoravao DIP i sudove na neregularnost izbora te na sramotno nesređene popise birača.
”Žalili smo se Držanom izbornom povjerenstvu, a oni su nas uputili da se žalimo Općinskom sudu. Učinili smo to, a oni su odgovorili da nisu nadležni! Njihovi odgovori bili su skandalozni. Ispada tako da hrvatski sudovi nisu nadležni za kontrolu izbora, iako Državno izborno povjerenstvo sve upućuju na sudove?! Tada smo otkrili da se radi o političkoj namještaljci, podešenoj tako da se onemogući kontrola izbora! Kada smo vidjeli taj odgovor suda, nismo znali što dalje. Oni, dakle, glume poštenje, pa poništavaju izbore zbog tri glasa u Babinoj Gredi, a ostavljaju mogućnost da 250.000 glasova ostane u zraku! Najdalje je u istraživanju ovog skandala otišao kolega Edo Zenzerović, koji je utvrdio da postoji više od 20 gradova, gdje ima više birača nego punoljetnih građana. Zanimljivo je da je većina u svim tim gradovima na prošlim predsjedničkim izborima glasala za Ivu Josipovića! Stranka na vlasti očito koristi taj mehanizam da namješta rezultate izbora”, zastrašujuća otkrića prenio nam je mr. Petričić, nezavisni politolog, publicist i jedan od najprodornijih nevladinih aktivista (potpredsjednik je udruge Korektiv te moderator i organizator niza vrlo zanimljivih i odlično posjećenih okruglih stolova o korupciji u pravosuđu , o kriminalu u stečajevima i predstečajnim nagodbama…)
Napomenuo je potom da će zajedno s kolegama aktivistima prije izbora održati konferenciju za novinare, na kojoj će govoriti o ovom velikom skandalu, odnosno o zloupotrebama viška birača na biračkim listama.
Što na sve ovo kažu u Državnom izbornom povjerenstvu?
”Prigovor Pokreta Zajedno smo zaprimili, no još o njemu nismo raspravljali. O zaključcima DIP-a u roku od 48 sati izvijestit ćemo Pokret Zajedno”, kazala nam je Maja Kojić, savjetnica DIP-a.
Dodala je da je Državno izborno povjerenstvo zaduženo tek za provedbu Zakona o registru birača, dok je taj zakon u nadležnosti Ministarstva uprave. Gospođa Kojić ‘između redaka’ nam je u daljnjem razgovoru potvrdila da je hrvatsko izborno zakonodavstvo doista nedorečeno, kao da namjerno ide na ruku mogućim izbornim manipulacijama.
”U nekim zemljama izbori su regulirani tako da se birači potpisuju prilikom glasovanja. Predlagali smo da se takva procedura uvede i u Hrvatsku, no, naš prijedlog je odbijen. U nekim državama izborna povjerenstva imaju veće ovlasti te su nadležna i za izborno zakonodavstvo, no u Hrvatskoj DIP samo provodi zakone koje predlaže Ministarstvo uprave”, pojasnila je savjetnica DIP-a, Maja Kojić.
”Zbog čega Ministarstvo uprave nije uredilo biračke popise prije parlamentarnih izbora te zbog čega je opet ostalo oko 250.000 birača viška? Zašto Ministarstvo uprave, unatoč prijedlozima DIP-a i očitoj činjenici da višak birača omogućava izborne prijevare, nije zakonski uredilo da se svaki birač treba potpisati na birački spisak te tako ostaviti dokaz da je pristupio izborima (kao što je uređeno o mnogim drugim pravno uređenim zemljama)? Zar je Ministarstvu uprave u interesu da i ovi izbori budu nelegalni i nelegitimni? Jesu li namjerno ostavljene rupe u zakonodavstvu i višak birača na biračkim popisima, kako bi vladajuća koalicija mogla namještati izbore?”, upitali smo Ministarstvo uprave.
Njihove posve nejasne, nepotpisane i nedorečene odgovore prenosimo ovdje u cijelosti.
”Popis birača uređen je sukladno Zakonu o registru birača, a temeljem evidencije prebivališta koju vodi MUP. Napominjemo da su birači svi punoljetni hrvatski državljani neovisno o mjestu prebivališta. Također, napominjemo da se popisom birača uređuje način na koji birač ostvaruje svoje biračko pravo, a ne samo biračko pravo koje je uređeno Ustavom. Dakle, popis birača služi za to da se odredi hoće li birač glasati na mjestu A ili na mjestu B, a ne hoće li glasati ili neće. Ne znamo o kojem prijedlogu DIP-a govorite (da se birači obavezno potpišu prilikom glasovanja – op.a.).
Izbore kontroliraju višestranački birački odbori koji imaju 10 članova tako da bi se vrlo teško moglo dogoditi da netko tko nije pristupio glasanju bude označen kao da je pristupio, osim ako u toj izbornoj prijevari ne bi sudjelovalo svih deset članova biračkog odbora iz različitih, najčešće suprotstavljenih političkih opcija.
Molimo pojašnjenje o kojim točno “rupama” u zakonima mislite”, stoji u tragikomično besmislenom i anonimnom odgovoru Ministarstva uprave.