Ugostiteljica iz Vrgorca, koja je lani otvorila kafić, mora platiti 6500 kuna za ZAMP i pristojbe, jer je odbijala platiti naknadu – premda nema glazbenu liniju ni zvučnike u kafiću?! Imala je samo TV za koji plaća Maxtv-u pretplatu, no svejedno su je tražili 200 kuna mjesečno. Nije htjela platiti, pa sada mora izdvojiti za kaznu prekršajnom sudu od 3000 kuna i 3285,21 kuna ZAMP-a plus PDV za godinu i pol dana.
”Pozivam sve hrvatske ugostitelje i obrtnike koji prisilno plaćaju ZAMP-u da se udružimo i damo ovaj zakon na ocjenu ustavnosti. Sad me terete za kaznu od 3000 kuna, retroaktivno za dug, s pristojbom se to penje na 6500 kuna. To je živo blato iz kojeg se ne mogu iščupati” ogorčena je obrtnica koja primjećuje da je jaz između javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj sve je veći.
”Štiteći javni sektor, ova država nas zdrave šalje u bolnicu. A gdje je lijek, gospodo? Ovo nije politika, ovo je život. Radimo 24 sata i propadamo, tu je izvor problema. Nelikvidnost nas kojim radimo sutra će doći i do vas”, poručila je Senka Mihaljević, koja je prije godinu i pol dana, uz pomoć obitelji i kredita, otvorila je kafić Notturn u svom prostoru u središtu Vrgorca.
Izbacite TV iz kafića, ako ne želite plaćati ZAMP!
Već prigodom otvaranja posjetili su je ljudi iz ZAMP-a, koji brine o zaštiti glazbenih autorskih prava, i ponudili joj na potpis ugovor o plaćanju mjesečno 200 kuna za korištenje glazbenih usluga. Ona je to odbila.
”Ne koristim glazbenu liniju niti puštam glazbu preko zvučnika s CD-a i zato sam odbila potpisati taj ugovor. No, bez obzira što nisam potpisala ugovor, uplatnice su redovito stizale svaki mjesec”, otkriva ta obrtnica. Međutim, ubrzo su došli inspektori ZAMP-a, podnijeli prijavu Prekršajnom sudu i stigla je kazna od 3000 kuna.
”Pokušala sam im objasniti da nisam potpisala nikakav ugovor s njima te da me ne mogu teretiti za ništa, jer nemam glazbenu liniju u kafiću, nego samo MAX-TV za koji plaćam pretplatu. Na to su mi oni odgovorili: “Morate izbaciti TV iz kafića ako ne želite plaćat ZAMP-u”. Zar to nije apsurdno? Pa, ovo je legalna pljačka kako bi se pojedini uhljebi koji ne rade ništa nahranili, a žive na našoj grbači. Podnijela sam žalbu na tu kaznu, ali iskreno sumnjam u konačni ishod jer su se oni tako zakonski osigurali da uglavnom sudovi donose presude u njihovu korist. Razgovarala sam i s odvjetnicima, koji kažu da bi se trebala zatražiti ustavnost tog zakona”, istaknula je Senka Mihaljević novinarimaSlobodne Dalmacije.
u ZAMP-u potvrdili da traže 3285 kuna plus PDV
Iz ZAMP-a su, pak, potvrdili da ukupni iznos naknade ZAMP-a za 2014. i 2015. godinu za korištenje djela u objektu Notturn iznosi 3285,21 kn (plus PDV). Pridoda li se tome iznos od 3000 kuna kazne prekršajnog suda, onda je jasno zbog čega je gospođa Mihaljević bijesna.
Kako nezavisni pravnici, odnosno odvjetnici, gledaju na ovaj slučaj te što misle treba li Zakon o zaštiti autorskih muzičkih prava dati na Ustavni sud te možemo li od vlasti, u kojoj je predsjednik države glavni lobist tog zakona, očekivati da će riješiti probleme blokiranih i prezaduženih građana, pokušali smo doznati u razgovoru s zagrebačkim odvjetnikom Matom Knezovićem.
”ZAMP bez ikakve sumnje ima strašan monopol. I na sudu sam se uvjerio u moć ZAMP-a, jer je sudska praksa do te mjere prilagođena ZAMP-u i ZAMP-ovim potrebama da postoji strah kod većine odvjetnika uopće zastupati osobe protiv kojih HDS ZAMP provodi parnični ili ovršni postupak. Sve što su zamislili uglavnom se provodi, pa nitko ne želi biti odvjetnik suprotne strane. Dobro bi bilo dati taj zakon na ocjenu ustavnosti, ukoliko postoje sumnje da nije po Ustavu.”, ističe odvjetnik Knezović.
Harač kojim se krši ustavno pravo na socijalnu pravednost
Napominje potom da kod nas ne samo da je država skupa, već je i paradržava strašno ‘gladna’ našeg novca.
”ZAMP je nedržavno tijelo koje ima javne ovlasti. Nešto između države, interesa grupacije i privatnih interesa. Bilo bi interesantno vidjeti koliko troše za održavanja, a koliki su im prihodi. Pitanje je koliko od toga dobiju glazbenici, a koliko im novca ostaje. Oni ne bi smjeli živjeti iznad razine prosjeka. No, osim ZAMP-a imamo još bezbroj paradržavnih nameta koji guše ugostitelje, obrtnike te sve ostale koji pokušavaju živjeti od svog rada. Radi se o cijelom sustavu koji dere narod i koji ne da narodu disati. Sada se udara u ono što su generacije stvarale: u kuće, imanja, zemljišta. Ustavom imamo zaštićeno pravo na dom i na socijalnu pravednost, no ono što Ustav osigurava, praksa ne jamči. Jer po Ustavu bi svaki čovjek morati imati zaštićen svoj jedan prostor i socijalna prava. Ustav jamči i brigu za obitelj te socijalno ugrožene, no u stvarnosti imamo praksu koja to razara. Vlast, dakle, ruši temelje Ustava. Imamo veliki raskorak između Vlade i Ustava, Sabora i Ustava, što se najbolje vidi po praksi Ustavnog suda, koji suspendira cijele zakone”, zaključuje Mate Knezović te dodaje kako je ono što Ustavni sud suspendira samo djelić sveprisutne nezakonitosti u Republici Hrvatskoj.
Autor: Damir Kramarić
Foto; Facebook
izvor; direktno.rh