Oštećenici austrijskih zadruga pod skupnim nazivom Raiffeisen zadruge već nekoliko godina okupljeni su u borbi za dokazivanje nelegalnog financijskog poslovanja tih zadruga na području Republike Hrvatske. Tijekom borbe nailazili su na brojna zatvorena vrata hrvatskih institucija koj „rade svoj posao“ i sustavno se trude onemogućiti oštećenike da dokažu pravo i pravdu, kao i nespornu činjenicu da su svi krediti sklopljeni putem posrednika, ili putem punomoćnika i to upravo na području Republike Hrvatske.

7.rujna 2017. godine pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu održana je još jedna rasprava po tužbi jedne od Raiffesen zadruga  – točnije po tužbi  Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen za klevetu, protiv novinarke HRT-a Helene Krmpotić. Podsjetimo, Helena Krmpotić uredila je i pripremila sadržajno priloge koji su  prikazani putem  HRT-u, ukupno čak 47 priloga  o nelegalnom poslovanju austrijskih zadruga,  nasilnim i nezakonitim deložacijama, razgovarala je sa brojnim odvjetnicima, domaćim novinarima ali i kolegama iz Austrije, nakon čega je medijska blokada o ovoj temi konačno probijena i javnost je doznala o snazi mreže koja prikriva nelegalno i nezakonito poslovanje razno raznih kreditnih zadruga i ureda posebice Raiffeisen austrijskih zadruga, Posojilnica i Zila.

foto: Helena Krmpotić/Neno Koljaja, facebook

Novinarka Helena Krmpotić koja se na ovoj sudskoj raspravi, od optužbe za klevetu brani istinom,  dokazala je dokumentirano i iskazima brojnih gostiju koji su gostovali na HRT-u  da je novac očigledno najveća poveznica između prikrivatelja ovih financijskih transakcija, za što je javnosti poznato da se  iznosi danih kredita kreću iznad 300 milijuna eura, a o čemu je javnost isto tako i prije obaviještena, jer je prošle godine na svjetlo dana „isplivala“ i tajna lista računa u Raiffeisen zadrugama a za koju listu bi hrvatski političari „život dali“ da se o tome šuti. I šuti se, DORH još do danas nije dao apsolutno nikakvu informaciju o vjerodostojnosti  ili nevjerodostojnosti iste, iako je prošlo već više od godinu dana od dana kada je kaznena prijava s imenima poznatih osoba iz Hrvatske predana DORH-u, i ne samo njima, već i USKOK-u, Ministarstvu financija, Europskoj komisiji,  i mnogim drugim tijelima u Republici Hrvatskoj a koji imaju mogućnost tvrdnje oštećenika osporiti ili potvrditi.

Hrvatski branitelji Mirko Dukić i Darko Granoša kod HRT-a, neposredno pred sudjelovanje u tv emisiji (foto facebook)

Međutim, šutnja bi zapravo mogla biti najbolji i najvjerodostojniji odgovor, jer hrvatske institucije apsolutno sve poduzimaju da se o cijeloj priči s nelegalnim kreditima – ne priča ništa.

U tu svrhu je i Krešimir Macan, PR stručnjak zadužen za peglanje ugleda austrijskih zadruga, jedno jutro, ranom zorom posjetio u lipnju 2016. godine HRT, i to neposredno prije gostovanja hrvatskih branitelja  i dužnika Raifeisen zadruge  Mirka Dukića i Darka Granoše, te su Macan i koordinator za Raiffeisen zadruge  – gospodin Spitzer  na neki način „uvjerili“ HRT da se o tim temema više ne bi smjelo čuti u javnosti.

Krešimir Macan i Michael Spitzer na parkiralištu HRT-a, na dan gostovanja hrvatskih branitelja Darka Granoše i Mirka Dukića (foto Neno Koljaja)

Posljedično, Helena Krmpotić, novinarka koja je svojim radom ponajviše zadužila sveukupnu javnost sklapajući mozaik ove kriminalne afere i nelegalnog financijskog poslovanja austrijskih zadruga u Republici Hrvatskoj  prilozima prikazanim na HRT-u,  „nagrađena“ je od HRTa suspenzijom (bez ikakve pisane odluke) a potom i otkazom,  dok se austrijska zadruga unatoč činjenici da je sve što je izrečeno na HRT-u i dokazano, i to ne samo dokumentima, već i jednoglasnim usvajanjem Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem, i dalje trpi nad sobom njihova iživljavanja tužbama i pritiscima.

Nužno se nameće i pitanje, iz kojih razloga Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen nisu za klevetu tužili i odvjetnike koji su u tv emisijama koje je priredila urednica i novinarka Helena Krmpotić, javno izrekli da su austrijske zadruge poslovale na području Republike Hrvatske – nelegalno, već su se skoncentrirali  na hrvatske branitelje Mirka Dukića i Darka Granošu, te na novinarku Helenu Krmpotić protiv kojih vode postupke radi k.d. klevete.

Podsjetimo, šteta koja je nastala za ovih  troje imenovanih, teško je nadoknadiva, ili gotovo nenadoknadiva. Mirka Dukića nasilno su deložirali u listopadu 2016. godine, iselivši  9 članova obitelji, nakon što je ista Raiffeisen zadruga pokrenula ovršni postupak, nakon čega je održana i javna dražba na kojoj je Milka Lovrić “kupila a da nije uplatila niti jedne lipe na račun suda”  stan Zlatice Družinec (punice Mirka Dukića) te su hrvatske institucije provele nasilnu deložacije i Milku Lovrić uselili u stan hrvatskog branitelja Mirka Dukića i njegove obitelji. Darko Granoša  srčani je bolesnik, sa nekoliko srčanih infarkta iza sebe i sa operacijama srca, te svako uzbuđenje i napor koji izazivaju sudske rasprave emotivno teško podnosi, a što direktno ugrožava i njegov život. Na koncu, novinarka Helena Krmpotić, kojoj su tužitelji neosnovanim kaznenim postupkom za klevetu i pritiscima koje nad njom vrše ugrozili profesionalnu karijeru i nanijeli veliku materijalnu i nematerijalnu štetu.

Svakako valja naglasiti da je urednica i novinarka Helena Krmpotić radila svoj posao,  za što je dobila i naloge i odobrenje od HRT-a, kao i plaćeni put u Austriju, te ju svakako štiti i Minhenska deklaracija koja propisuje prava novinara u profesionalnom obavljanju njihovih dužnosti. Na žalost, iako je Republika Hrvatska potpisnica Konvencija i Deklaracija, pa tako i Minhenske deklaracije, u Hrvatskoj je zaštita ljudskih prava na najnižoj mogućoj razini, pa je tako i  urednica i novinarka Helena Krmpotić u svojoj obrani prepuštena samo stručnosti odvjetnika Milka Križanovića i potpori oštećenika RBA zadruga i Udruge za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa  Veronika Vere, jer od HRT-a, ali ni od strukovnih udruženja zaštitu nije dobila.

Međutim, naš narod kaže „svako zlo za neko dobro“, pa tako tijekom sudskog postupka za klevetu na površinu isplivavaju brojne do sada možda javnosti nepoznate činjenice i dokazi.

7.rujna 2017. godine pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu svjedočio  je Neno Koljaja, jedan od oštećenika Raiffeisen zadruge, ali i jedan od najžešćih aktivista u borbi za razotkrivanje njihovog nelegalnog i nezakonitog poslovanja na području Republike Hrvatske. Za potrebe sudske rasprave, osim što su prethodno u spis već dostavljeni dokumenti da austrijske zadruge nisu imale ovlasti poslovati izvan svojeg okruga, tj. izvan Štajerske, ali isto tako da u pravilu nisu smjeli izdavati niti kredite osim svojim zadrugarima čija imena su još i danas prekrivena maglom, kao i da se ne smiju reklamirati osim u svojem internom časopisu, a  sudu su dostavljene i isplatnice zadruge-banke iz kojih se vidi da je austrijska zadruga  isplaćivala posrednike koji su dogovarali kredite, ovaj put je sudu predočena i Specijalna punomoć iz koje je vidljivo da su krediti koji nisu bili prijavljeni niti jednoj od nadležnih institucija zaduženih za praćenje financijskih tokova u Republici Hrvatskoj, dogovarani, sklapani i potpisivani u Republici Hrvatskoj, a ne u Republici Austriji, kako to tužitelj želi dokazati na sudu, ali i uvjeriti hrvatsku javnost, pa čak i Vladu RH i Sabor.

Odvjetnik Milko Križanović koji zastupa Helenu Krmpotić radi obrane po tužbi za klevetu, na svojem facebook profilu objavio je Specijalnu punomoć koja bez ikakve sumnje dokazuje gdje su ugovori o kreditu sklapani. Točnije, dokazuje da su ugovori o kreditu sklopljeni u Hrvatskoj.Nakon svih provedenih dokaznih radnji i saslušanja svjedoka, posebice nakon jednoglasnog izglasavanja zakona u Saboru Republike Hrvatske kojim su ugovori sklopljeni na području Republike Hrvatske s nelegalnim kreditorima u srpnju 2017. godine  proglašeni ništetnima, uopće ne bi trebalo biti nikakve sumnje da će Helena Krmpotić biti oslobođena optužbi za klevetu.  Međutim, sa svakom novom sudskom raspravom na površinu očigledno ispliva još po neka nova „sočna“ informacija  koja ide u prilog oštećenicima austrijskih zadruga.

Što u pogledu zaštite svoje novinarke čini HRT, posebice jer je priloge radila po njihovom nalogu, nije nam poznato, ali vjerujemo, da će obzirom na njezin profesionalni  angažman i doprinos u razotkrivanju ovako velike i teško rješive financijske afere, koja je za hrvatske razmjere i značenje veća od Panama leaks afere (Panama Papers), sigurno  ju  trebaju predložiti za neku od novinarskih nagrada.

Autor: Nada Landeka