Da vas podsjetim, Sodoma i Gomora bili su dva biblijska grada nedaleko od Mrtvog mora koje je Bog htio uništiti, sumpornim ognjem prema Knjizi postanka (Post. 18,16-18), jer su stanovnici istih bili grješnici, i što su pokazivali mržnju prema strancima i nisu pokazivali suosjećanje za slabe i siromašne. (Ez. 16,49)
Kako se navodi u Bibliji, Abraham je pokušao nagovoriti Boga da poštedi ova dva grada i njihove stanovnike riječima: “Hoćeš li iskorijeniti i nevinoga s krivim? Možda ima pedeset nevinih u gradu. Zar ćeš uništiti mjesto radije nego ga poštedjeti zbog pedeset nevinih koji budu ondje?”
Nakon ustrajne molitve i zagovora za spas nekolicine nevinih, između brojnih grješnika, Bog obećava Abrahamu poštedjeti Sodomu ako u njoj bude pedeset nevinih osoba. Abraham je pokušavao cijelo vrijeme smanjiti ovaj broj, korak po korak, došavši na kraju do broja deset. Ipak ni deset nevinih osoba nije bilo moguće pronaći u Sodomi.
Kakve veze imaju biblijski gradovi Sodoma i Gomora sa hrvatskim pravosuđem? Velike! U nastavku teksta to proizlazi iz najnovijih događaja.
Upravo na nedavno održanoj tribini u Novinarskom domu pod nazivom „Možemo li vjerovati hrvatskom pravosuđu i sucima“ sudionici su zaključili da se ne smije generalizirati, i da zbog većeg broja sudaca koji su „zaraženi“ nepotizmom i korupcijom, pa i utjecajem politike na njihov rad, ne bi se smjelo osuđivati i upirati prstom na sve suce hrvatskog pravosuđa. Da ima poštenih i korektnih sudaca, sudaca koji sude po zakonima Republike Hrvatske, nije tajna, ali zbog velikog broja onih koji su korumpirani, ovisni o politici, ili umreženi nepotizmom, ti pošteni suci su zatajeni i o njima se vrlo malo, ili ni malo ne zna.
Tragedija je tim veća, što po sistemu zvjerskog krda, ukoliko neki pošteni sudac, koji sudi po zakonima Republike Hrvatske i pravično, ne uklopi se među ostale, tada su ga spremni izolirati i izopćiti iz svojeg društva. Slično se dogodilo i jednoj od sutkinja trenutno zaposlenoj na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, čije ime radi njezine zaštite nećemo javno napisati, a koju su, zbog suprotstavljanja korupciji i nepotizmu izopćili, premještajući ju sa suda na sud i oduzimajući joj sudske predmete u kojima je sudila.
Najnoviji događaj o kojem svjedoči sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković govori o pritiscima koji se na suce vrši od strane nekih kolega sudaca, pa i od strane samog predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse.
Sutkinja je, (prenosi Jutarnji) opisala pritiske kojima je bila izložena krajem studenoga, a vezani su uz imenovanje na sudačku dužnost sina predsjednika Vrhovnog suda Đure Sese. Trebalo joj je, kazala je, neko vrijeme da shvati što se događa, ali nakon što je posložila kockice u mozaiku onog što joj se dogodilo, odlučila je svoje iskustvo podijeliti s javnošću.
O nepotizmu na hrvatskim sudovima javno je progovorio i zadarski sudac Rogić, a njemu u prilog ide i najnovija priča koju je iznijela sutkinja Branka Žigante Živković, a kojim pričama se dokazuje upravo iz redova sudaca, do koje mjere nepotizam i korupcija vladaju na hrvatskim sudovima.
Novinari su već pisali o nezadovoljstvu sudaca koji nisu zadovoljni kriterijima kojima se Državno sudbeno Vijeće (DSV) vodi pri imenovanjima sudaca, ali se suci o tome ne usuđuju javno govoriti, svjesni da se moćnicima u pravosudnoj vlasti, žele li napredovati, nije mudro zamjerati.
U sličnoj situaciji su i sami novinari, koji pišući o ovim životno važnim temama, zapravo ugrožavaju i svoj vlastiti život, egzistenciju i ugled, zamjerajući se vrhu sudstva koji u državi kao što je Hrvatska predstavlja vlast, a vlast ima i svu moć za provedbu raznih reperkusija protiv onih koji se u pravosudnu Sodomu i Gomoru usude taknuti.
Sutkinju Žigante Živković nizom mjera pokušali su „nagovoriti“, pa i pritiskom, da održi sjednicu sudačkog vijeća radi ocjene sudaca koji su se natjecali za sudačku dužnost na drugim sudovima 30. studenog 2018. godine, no kako je ona bila na putu, istu je zakazala za 12. prosinca, što se predsjedniku Vrhovnog suda RH učinilo predugim rokom. Tek naknadno, suktinja Žigante Živković shvatila je iz kojeg je razloga je nastala silna žurba i pritisak na nju.
“U rano jutro 28. studenog u 6.53 sati dobila sam SMS poruku: ‘Branka, dobro jutro. Znam da si na putu, ali te molim da što žurnije zakažete, održite i donesete ocjene za suce koji su u natječaju za Trgovački i Županijski sud u Zagrebu. Hvala i pozdrav. Đuro Sessa’.”
Foto: Hanza Media
“Sessu znam trideset godina, karijeru smo oboje kao mladi pravnici započeli u Sisku i Petrinji, on na sudu, a ja u javnom tužilaštvu, ali u međuvremenu mi se godinama nije javljao. Odgovorila sam mu SMS-om, ne bez ironije, da je lijepo što nam tehnika omogućava da komuniciramo i da mu želim dan bez puno stresa. Odgovorio je: ‘Hvala, ali radije bih konkretan odgovor’. Po povratku u Zagreb SMS porukom sam ga obavijestila da sam sjednicu zakazala za 12. prosinca.” prenosi Jutarnji list, a objavili su i SMS poruke.
Tek po povratku s puta Branka Žigante Živković je, kaže, doznala razloge žurbe: “Doznala sam, naime, da se na natječaj za isti sud javio i sin Đure Sesse koji je zaposlen kao sudski savjetnik. Sessa i predsjednik DSV-a Željko Šarić, po svemu sudeći, žele da imenovanje sudaca zagrebačkog Trgovačkog suda obavi još ovaj saziv DSV-a prije nego se raspusti, a DSV to ne može učiniti sve dok ne dobije ocjene svih kandidata koji su se kandidirali za taj sud.
Zbog toga pritisci da se što prije ocijeni kolegicu Pirić, kazala je Žigante Živković.
SMS poruke svog kolege Tomašića i njegovo samovoljno sazivanje sjednice sudačkog vijeća te pokušaj njezine smjene za vrijeme dok je ona bila na putu, kao i forsiranje da se isti dan donese ocjena kandidata, sutkinja Žigante Živković je doživjela kao otvoreni pritisak, pogotovo nakon saznanja da su Tomašić i Sessa obiteljski prijatelji.
Srđan Sessa, sin čelnog čovjeka pravosudne vlasti, zaposlen je kao viši sudski savjetnik na Građanskom odjelu Županijskog suda u Zagrebu. Srđan Sessa kojem je 30-ak godina i diplomirao je na Pravnom fakultetu u Splitu, prije savjetničkog posla na Županijskom sudu bio je sudski savjetnik na zagrebačkom Općinskom sudu. Na oba ta suda njegov otac Đuro Sessa bio je sudac, prenosi Jutarnji.
Jutarnji je objavio i odgovor predsjednika Vrhovnog suda Đure Sessa, na pitanje je li na bilo koji način pokušao požuriti održavanje sjednice sudačkog vijeća Visokog prekršajnog suda i ako jest, što ga je ponukalo na tu intervenciju te koja je zakonska osnova za nju. Ovo je njegov odgovor:
“Točno je da sam zamolio SMS- om 28. studenog 2018. predsjednicu sudačkog vijeća Visokog prekršajnog suda da zakaže sjednicu na kojoj bi se donijele ocjene za suce prekršajnih sudova koji su se natjecali za mjesta sudaca. To sam učinio stoga što su svi zakonski rokovi za postupanje vijeća istekli i stoga što briga za uređeno funkcioniranje sudbene vlasti uključuje i skrb za urednu popunjenost sudova. Predsjednica sudačkog vijeća obavijestila me da će sjednica biti 12. prosinca 2018.”.
DSV 2,5 godine od natječaja nije popunio prazna mjesta sudaca
Naprimjer, DSV kojem je na čelu Sessin kolega s Vrhovnog suda, Željko Šarić, još je u ožujku 2016. raspisao natječaj za dva suca Visokog prekršajnog suda. Kandidati su se javili, sudačko vijeće ih je već davno ocijenilo, a DSV ni nakon dvije godine i osam mjeseci od raspisivanja natječaja još nije popunio dva upražnjena sudačka mjesta. Istodobno na Visokom prekršajnom sudu stotine predmeta, uključujući i one obiteljskog nasilja, padaju u zastaru jer im nedostaje sudaca.
Zašto Đuro Sessa ne pokazuje jednaku brigu i za popunjavanje sudačkih mjesta na drugim sudovima?
HAZUD.HR/N. Landeka