RAIFFAISEN ŠTEDIONICE, INVESTITITORI, KREDITNI UREDI

EKSKLUZIVNO; Protiv pljačkaških namjera “stranih investitora” i štedno kreditnih zadruga iz Austrije i Slovenije ima lijeka

Prema zakonu o potrošačkom kreditiranju ni jedna kreditna institucija na području Republike Hrvatske ne smije poslovati bez licence i odobrenja Ministarstva financija.   Stoga svaki potrošač ili zajmoprimac obvezno treba zatražiti na uvid licencu od  takvu institucije prije uzimanja kredita.  Oni koji su  već nasjeli na lihvarske kredite svoj problem moraju rješavati sudskim putem; tužbom za ništetnost sklopljenih ugovora, zabilježbom spora u zemljišnim knjigama,  kaznenom prijavom. Iako su ova trgovačka društva doista bila registrirana pri Trgovačkom sudu   za djelatnost kreditiranja i financijskog poslovanja, nitko od nadležnih  nije postavio pitanje odgovornosti javnih bilježnika i sudskih referenata koji su registrirali ovakve tvrtke suprotno zakonu. Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama  sva ta trgovačka društva i štedionice, odnosno štedno-kreditne zadruge, nisu ispunjavale  zakonske uvjete za kreditiranje   (temeljni kapital i dozvole nadlženih tijela, odnosno nadležnost HANFE i HNB).

Dokumentacija; ugovori, punomoći i druge javne isprave, njihove putovnice, i sl.  tj. javne isprave koje se koriste na području Republike Hrvatske kao javna isprava,  podliježu Zakonu o legalizaciji stranih javnih isprava radi korištenja u Hrvatskoj (Međunarodna punomoć, legalizacija javnih isprava, ugovora sklopljenih na stranom jeziku ovjerenih kod javnog bilježnika, putovnica i dr.). U postupku pred sudom, suprotna strana, tzv. strani investitori, banke i štedno kreditne zadruge  čije se sjedište nalazi  izvan Republike Hrvatske  sukladno Haškoj konvenciji  od 05. Listopada 1961 godine, koju je Konvenciju potpisala i Republika Hrvatska, moraju posjedovati APOSTILLE tj.  dokument s nadovjerom hrvatskog diplomatskog predstavništva iz zemlje u kojoj je njihovo sjedište!

MEĐUNARODNA PUNOMOĆ - APOSTILE

 

Sukladno odredbama Haške konvencije od 05. listopada 1961. godine, koju je Konvenciju potpisala i Republika Hrvatska, vrši  se nadovjera potpisa i pečata na ispravi koja se koristi izvan Republike Hrvatske (državljani RH u inozemstvu)  ili se koristi  u Republici Hrvatskoj (strani državljani u Hrvatskoj).

Ovjera potpisa i pečata na ispravi vrši se potvrdom „APOSTILLE“ na:

• ispravama koje je izdao službenik državnog tijela, uključujući i one koje je izdao upravitelj sudske pisarnice,

• administrativnim ispravama (diplomama, svjedodžbama, ispravama izdanim u matičnim uredima (kao što su izvadak iz matice rođenih, izvadak iz matice rođenih, izvadak iz matice umrlih, potvrde o slobodnom bračnom stanju) i sl.),

ispravama koje je izdao ili ovjerio javni bilježnik.

 

LEGALIZACIJA/NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U HRVATSKOJ

Za korištenje stranih javnih isprava (na primjer: rodni list, vjenčani list, svjedodžba, diploma, punomoć i  druge isprave koje je izdao ili ovjerio javni bilježnik) u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. (Znači ako država u kojoj je takva javna isprava izdana ne traži nadovjeru za isprave sačinjene u Hrvatskoj a koriste se u toj stranoj zemlji,  onda principom reciprociteta nadovjera nije potrebna).  Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Vrijedi naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.

                              MEĐUNARODNA PUNOMOĆ - APOSTILE 002                MEĐUNARODNA PUNOMOĆ - APOSTILE 001

Haška Konvencija,  koja je iznad Ustava i Zakona RH,  o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961., pojednostavila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, pa javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala.

Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji u toj državi.

Ministarstvo vanjskih i europskih  poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu – ovlaštene su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).

Zakonom o preuzimanju zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu koji je preuzet od Jugoslavije propisan je način priznavanja stranih isprava na području Republike Hrvatske. Prenosimo odredbe iz tog Zakona u dijelu koji je bitan za rješavanje odnosa sa „stranim investitorima“ i „štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama“ iz Austrije i Slovnije;

Člankom 2. tog Zakona propisano je da u smislu ovog zakona potvrđuje se vjerodostojnost potpisa osobe koja je ispravu potpisala i vjerodostojnost pečata stavljenog na ispravu.

Člankom 3. Zakona propisano je da Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvatskoj samo ako ih ovjerovi diplomatsko ili konzularno predstavništvo Hrvatske u inozemstvu.  Inozemne javne isprave ne podliježu ovjeravanju u smislu ovog člana ako s temelja uzajamnosti ni hrvatske isprave ne podliježu ovjeravanju isprave o kojoj je riječ.

Pod javnom ispravom razumijevaju se isprave koje se u državi u kojoj su izdane smatraju javnom ispravom  i koje su izdane u obliku i na način propisan zakonom te države.

Druga mogućnost je da se nakon legalizacije u skladu s propisima države izdavanja, isprave nadovjere u diplomatskoj misiji te države u Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Hrvatska nema diplomatsku misiju u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsku misiju u Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) može se obaviti i u  trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsku misiju i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezina diplomatska misija u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatska misija Republike Hrvatske u toj trećoj državi.

Dakle, svi vi, koji ste žrtve kreditnih ureda, tzv. investitora i štedno kreditnih ureda i štedionica, a koji ste sklopili ugovore sa osobama koje nemaju hrvatsko državljanstvo, ili sa stranim  institucijama koje nemaju  registrirano poslovanje na području Republike Hrvatske, možete se pozvati na odredbe Haške konvencije od 05. listopada 1961. godine , i na odredbe Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (NN br. 50/91).  Upute o primjeni ovog Zakona i Haške konvencije mogu se također naći na stranicama sudova u Hrvatskoj, a koji propisuju način izdavanja Apostille, kao i na stranicama www.mvep.hr, i www.cadial.hidra.hr gdje možete prezeti cijeli Zakon.

 

Nada Landeka

Leave a Reply